Hoće li EU birokrati sutra stvarno uništiti internet kakav znamo?

Hoće li EU birokrati sutra stvarno uništiti internet kakav znamo?
Foto: Di su pare

NOVA regulativa Europske unije, odnosno reforma autorskih prava (eng. copyright), mogla bi stupiti na snagu ako se sutra, 20. lipnja, izglasa u Europskom parlamentu. No i prije nego što je stupila na snagu, Direktiva o autorskim pravima u digitalnom jedinstvenom tržištu postala je iznimno kontroverzna, s dobrim razlogom.

>> Europski birokrati žele uništiti internet: Planiraju uvesti cenzuru i plaćanje linkova

>> Zbog zakona koji donose europski birokrati, memovi bi mogli postati prošlost

Nije, doduše, izvjesno da će ova direktiva zaista proći glasanje u EP-u budući da su eurozastupnici još uvijek podijeljeni oko ključnih članaka ove reforme autorskih prava. No kakav god rezultat glasanja bio, on će odrediti stav EP-a o autorskim pravima i njihovoj regulaciji te imati dalekosežne posljedice za budućnost interneta u EU, ali i šire.

Tehnološki portal The Next Web objavio je pregled glavnih argumenata žestokih protivnika i pobornika direktive koja bi trebala zamijeniti aktualni zakon o autorskim pravima koji je donesen 2001., kada internet nije bio ni izbliza toliko značajan dio gospodarstva i naših svakodnevnih života kao što je danas.

Porez na linkove i strojevi za cenzuru

Najsporniji dijelovi reforme autorskih prava su članci 11 i 13. Članak 11 se, naime, bavi "pomoćnim autorskim pravima" i tzv. "porezom na poveznice (linkove)", što znači da bilo koja stranica koja objavljuje isječke novinarskog sadržaja online mora prvo dobiti licencu od izdavača, sve do 20 godina nakon objave originalnog sadržaja. To se odnosi na društvene mreže poput Facebooka, Twittera i Reddita koje s linkovima objavljuju i thumbnailove s fotografijama i sažecima, ali i druge stranice poput web agregatora vijesti, appova za vijesti ili fact-checking stranica.

Članak 13 bavi se ugrađivanjem filtara za upload, odnosno "strojeva za cenzuru" na stranice, što znači da internetske platforme koje sadrže "velike količine" sadržaja koji podižu (uploadaju) korisnici moraju nadzirati ponašanje svojih korisnika i automatski filtrirati sadržaj koji ovi objavljuju kako bi identificirale i spriječile kršenje autorskih prava. Tako, primjerice, stranice na koje korisnici uploadaju fotografije moraju na zahtjev skenirati sve trenutne i buduće fotografije te provjeriti je li došlo do kršenja autorskih prava.

Isto će vrijediti i za glazbu objavljenu bez autorskih prava na YouTubeu, što će znatno izmijeniti način kako ova videoplatforma funkcionira. Iako će ova mjera značiti dodatni trošak za Google, Facebook i Twitter, puno su ozbiljnije posljedice za malene stranice koje nemaju resurse za nadzor sadržaja koji dijele korisnici koje imaju ovi internetski giganti.

Menadžerica Mozille: "Najveća prijetnja internetu kakav trenutno poznajemo"

"Mislim da je članak 13 najveća prijetnja internetu kakav trenutno poznajemo", upozorava Raegan MacDonald, viša menadžerica za politiku i upraviteljica za EU u Mozilli. Radi se o prijetnji otvorenom internetu, dodaje: "Način na koji je ovaj članak sastavljen pretpostavlja da je specifičan, a ustvari je ekstremno širok. Stoga se ne radi samo o audiovizualnom sadržaju, nego o svim tipovima i vrstama autorskih prava. On uključuje mnogo različitih tipova sadržaja, čak i dijeljenje koda."

Budući da će sve platforme biti pravno odgovorne za postupke svojih korisnika u slučaju da ovi krše autorska prava, morat će ugraditi nevjerojatno sofisticirane filtre za upload, odnosno "strojeve za cenzuru". Ali MacDonald smatra da je to nemoguć zahtjev: "Čak i Content ID - YouTubeov automatski filtar koji su sami napravili s najnaprednijom tehnologijom strojnog učenja i usavršili i unaprijedili u zadnjih 11 godina - još uvijek je potpuno nesavršen. Još je nevjerojatno manjkav kad se radi o savršenom detektiranju kršenja autorskih prava."

Korisnici će itekako primijetiti posljedice članka 13 ako stupi na snagu, ocjenjuje MacDonald, jer nova direktiva ne sadrži klauzulu o tzv. poštenoj uporabi (fair use), što znači da bi čak i parodija, satira i drugi kreativni načini korištenja određenog sadržaja mogli biti uklonjeni navedenim filtrima. "Članak 13 bit će najopipljiviji za građane. Ono što će prosječan korisnik interneta vidjeti su mnoge promjene u načinu na koji njihove otvorene platforme funkcioniraju - na sekcijama za komentare, na platformama za dijeljenje koda, na praktički svemu gdje se može naći sadržaj koji je zaštićen autorskim pravima", ističe MacDonald.

Umjesto da pomogne malim platformama, pomoći će gigantima poput Googlea i Facebooka?

Manje platforme zapravo će biti najteže pogođene novom regulativom, jer im je mnogo teže zadovoljiti njene kriterije. Na pitanje hoće li nova regulativa teže pogoditi malene platforme i u biti donijeti korist velikim korporacijama, MacDonald odgovara: "Rekla bih 'da'. To je jedan od najviše frustrirajućih aspekata jer Bruxelles je usred techlasha (kovanica za negativnu reakciju na zlouporabu i nedovoljnu kontrolu novih računalnih tehnologija) gdje su zakonodavci sve više zabrinuti zbog količine moći i kontrole koju nekoliko velikih platformi ima nad našim podacima, zbog sposobnosti drugih tvrtki da uđu na tržište itd. Ali reforma autorskih prava dala bi još više kontrole ovoj nekolicini platformi. A mislim da ćemo zbog pravne odgovornosti - koju u biti svaka platforma sad mora uzeti u obzir - imati mnogo manje platformi. Najveće tvrtke koje imaju vojsku odvjetnika i koje su sposobne podnijeti određeni pravni rizik bit će jedine u stanju upravljati ovakvim platformama."

Isto tako, i članak 11 problematičan je zbog svoje općenitosti i uključivanja klauzule koja dopušta izmjene na nacionalnom nivou. Iako je članak 11 predstavljen kao način da se izdavačima pomogne u nadmetanju s tech-gigantima i agregatorima vijesti, MacDonald je uvjerena da europski političari ne shvaćaju o čemu se radi kad govorimo o autorskim pravima: "Autorska prava trebaju stimulirati i podržavati kreatore, trebaju poticati inovacije i doprinositi javnom dobru. Ali prijedlozi članaka 11 i 13 zapravo pokazuju potpuno nerazumijevanje svrhe autorskih prava. Uski dio industrije ne bi smio kontrolirati nekolicinu platformi ili zadržati 100 % pristupa tržištu i distribucije sadržaja autorskih prava. To nas ne bi smjelo vratiti u prošlost."

Izvjestitelj EP-a za direktivu: To je potpuno pretjerivanje, neće biti strojeva za cenzuru

S druge strane, Axel Voss, eurozastupnik njemačke Demokršćanske unije (CDU) i izvjestitelj Europskog parlamenta za Direktivu o autorskim pravima, uvjeren je da će ova reforma donijeti veliku dobrobit europskim građanima i izdavačima, unatoč kritikama oporbe unutar i izvan EU-a. Kritike odbacuje kao neutemeljene, a tvrdnje o cenzuri, filtrima za upload i porezima za linkove kao "potpuno pretjerivanje".

Voss tvrdi da nema spomena filtara za upload u direktivi i da ona naprosto čini obveznim sprečavanje kršenja autorskih prava koje je ionako zabranjeno prema europskim zakonima. "Strojevi za cenzuru nisu nešto što namjeravamo implementirati i nitko u Europskom parlamentu to ne želi. Smatram ovo kampanjom koju vode neki od mojih kolega u EP-u, zajedno s velikih tech-kompanijama kojima možda ne odgovara ovakav prijedlog.'' Osim toga, dodaje Voss, konačni prijedlog direktive odnosi se samo na platforme koje zarađuju od nelicenciranog sadržaja zaštićenog autorskim pravima - platforme poput Wikipedije, eBaya, Dropboxa i Tindera neće biti zahvaćene, naglašava.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara