Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

Hoće li Hrvatska zbog Brexita uplaćivati više u budžet EU-a? Bruxelles kaže da, Zagreb kaže ne

Foto: 123rf/Pixsell/Duško Jaramaz

POVJERENIK Europske komisije Gűnther Oettinger, zadužen između ostaloga za budžet Europske unije, nedavno se na Twitteru pohvalio da je na sastanku u Budimpešti s osam istočnoeuropskih članica EU-a dogovorio povećanje njihovih uplata u europski budžet. Naime, izlazak Velike Britanije iz EU-a u budžetu je ostavio značajnu rupu od 12 milijardi eura godišnje koja bi se trebala popuniti povećanjem uplata ostalih 27 članica, od kojih će, naravno, Njemačka dati najviše novca.

Oettinger se i na Twitteru 2. veljače pohvalio kako je na sastanku o kohezijskoj politici EU-a s predstavnicima Mađarske, Češke, Poljske, Slovačke, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije dogovorio da će ove zemlje ubuduće uplaćivati “1,1 posto, možda i 1,2 posto” iz svog proporcionalnog bruto domaćeg dohotka, dok su prethodno uplaćivale 1 posto. Nakon toga su Oettinger i šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana Janos Lazar održali i zajedničku press konferenciju, na kojoj su obojica potvrdili da je takav dogovor postignut. Lazar je dogovor opisao kao “veliki uspjeh”, a Oettinger izrazio zahvalnost što je osam članica “pristalo dati veći doprinos budžetu EU-a”.
 
Gabrijela Žalac je predstavljala Hrvatsku na sastanku u Budimpešti
 
O svemu tome je izvijestio i utjecajni portal Politico, naglašavajući i da je navedenih osam članica EU-a dosad iz budžeta Europske unije povlačilo više novca nego što je uplaćivalo.
 
S obzirom na sve navedeno, zanimalo nas je tko je u ime Hrvatske pristao na povećanje uplata za budžet EU-a, pa smo se upitom prvo obratili Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koji su nas uputili na Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova. Ispostavilo se da je Hrvatsku na budimpeštanskom sastanku predstavljala ministrica Gabrijela Žalac.
 
No zanimljivo je da iz Ministarstva regionalnog razvoja nude posve drugačiju verziju onoga što je dogovoreno u Budimpešti. Prenosimo najvažnije iz njihova odgovora na Indexov upit:
 
“Novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje nakon 2020. godine Europska komisija preliminarno planira objaviti u svibnju ove godine. Imajući na umu nove izazove koji stoje pred Europskom unijom poput Brexita, sigurnosnih pitanja i pitanja imigranata kao i konsolidacije EU 27, okolnosti pripreme samog prijedloga VFO-a nešto su drugačije no prije.
 
Međutim, nakon sastanka održanog u proširenom formatu Višegradske skupine (V4+4) u Budimpešti prošlog tjedna, na kojemu je sudjelovala ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, pojedini mediji objavili su netočne napise o pristanku povećanja izdvajanja iz svog proporcionalnog bruto domaćeg dohotka (GNI) u proračun Europske unije od strane Republike Hrvatske i ostalih sedam država članica koje odlučno opovrgavamo.
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova demantiraju povjerenika Oettingera
 
Naime, Ministrica je na sastanku zastupala isključivo nacionalne interese i isticala važnost očuvanja kohezijske politike u EU proračunu nakon 2020. kao glavne investicijske politike EU-a koja podupire učinkovitu provedbu investicija potrebnih za postizanje konvergencije i kohezije između država članica i njihovih regija. Ministrica Žalac nije izjavila kako RH pristaje na povećanje uplata već je isključivo istaknuto da se povećanje kao takvo prilikom pregovora s Europskom komisijom može uzeti u obzir što je logičan zaključak s obzirom na sve veći broj izazova i izlazak Ujedinjenog Kraljevstva, kao jedne od najvećih zemalja uplatiteljica u europski proračun.
 
Moguće povećanje može biti predmetom pregovora bez prejudiciranja ishoda istih. Ovakav stav usuglašen je i s Ministarstvom financija, a o budućnosti pregovora javnost će svakako biti pravovremeno informirana što je bio slučaj i do sada.”
 
Iz Ministarstva su još dodali citat iz zajedničke izjave usvojene na sastanku u Budimpešti, u kojoj stoji da se povećanje uplata iznad 1 posto BDP-a “treba uzeti na razmatranje”.
 
Šumovi u komunikaciji između Žalac i Bruxellesa
 
U svakom slučaju, prilično je zabrinjavajuće što su povjerenik Oettinger i Orbanov šef ureda Lazar s istog sastanka otišli s potpuno drugačijim dojmovima i uvjerenjima o dogovorenom u odnosu na ministricu Žalac, koja je na njemu također sudjelovala. 
 
To nije prvi šum u komunikaciji između ministrice Žalac i briselskih institucija, s obzirom na pismo o Pelješkom mostu koje je nedavno objavio Index, a u kojem se iz Odjela za regionalnu i urbanu politiku tražilo od ministrice da ispuni višekratno dana obećanja povjerenici Corini Cretu o dodatnim informacijama o Pelješkom mostu.

Ne treba naglašavati koliko su fondovi EU-a važni za opstanak hrvatskog gospodarstva. Ako je za njih zadužena osoba koja nije u stanju razumjeti što je izgovoreno i dogovoreno tijekom službenih sastanaka i komunikacije s povjerenicima Europske komisije, loše nam se piše.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara