Hoće li koronavirus nestati s rastom temperatura i mogu li ga ubiti UV zrake?

Hoće li koronavirus nestati s rastom temperatura i mogu li ga ubiti UV zrake?
Screenshot: You Tube

POSTOJI samo jedna vrsta UV zraka koja bi mogla pouzdano uništiti koronavirus, no iznimno je opasna.

“Doslovno bi spržili ljude”, rekao je Dan Arnold. Arnold radi za UV Light Technology, tvrtku koja diljem Velike Britanije oprema bolnice, ljekarne i tvornice hrane opremom za dezinfekciju. Otkako je došlo do globalne anksioznosti zbog širenja koronavirusa, Arnold dobiva neuobičajene zahtjeve.

Zašto se UV lampe ne mogu staviti na ulaze u trgovine

“Imali smo upit jedne privatne osobe vezan uz opremu. Napisao nam je: ‘Zašto ne možemo sami neke od vaših UV lampi staviti na ulaz trgovine? Ljudi mogu stajati onda ispod nje nekoliko sekundi prije nego što uđu”, ispričao je Arnold.

U obilju “medicinskih” savjeta koji kruže internetom ideja da se koža, odjeća i druge stvari mogu dezinficirati pomoću UV zraka izrazito je popularna. U Tajlandu je tako izgrađen tunel s UV zrakama kroz koji prolaze studenti da bi se dezinficirali. Dakle, je li to dobar način zaštite od koronavirusa? I je li istina da će sunce uništiti koronavirus, kako tvrde neki na društvenim mrežama?

Odgovor je: Ne. I evo zašto.

Sunce ima tri vrste UV zraka

Sunce ima tri vrste UV zraka.

Prva su vrsta UVA zrake, koje omogućavaju najveći dio isijavanja na površinu Zemlje. U stanju su prodrijeti duboko u kožu te se smatra da su odgovorne za 80 posto starenja kože, od staračkih pjega do bora.

Sljedeće su UVB, koje mogu oštetiti DNK naše kože, dovesti do opekotina i uzrokovati rak kože. Odnedavno su znanstvenici dokazali da to mogu i UVA. Obje vrste zračenja dobro su poznate i njihov učinak može se spriječiti upotrebom krema za sunčanje.

Treći tip su UVC zračenja. Ovaj relativno mali dio spektra sastoji se od kraće valne duljine svjetlosti. Posebno su dobre u uništavanju genetskog materijala. Srećom, većina nas se nikad neće susresti s njima. To je zašto što se filtriraju iz atmosfere prije nego što mogu doći do naše kože.

UVC je jedna od glavnih metoda sterilizacije

To je bilo tako sve dok znanstvenici nisu otkrili da ove zrake mogu ubiti mikroorganizme. Od njihovog pronalaska 1878. godine umjetno proizvedene UVC zrake postale su jedna od glavnih metoda sterilizacije. Svaki dan se koriste u bolnicama, avionima, uredima.

Isto tako važne su za pročišćavanje pitke vode jer su učinkovitije od kemijskih sredstava za dezinfekciju.

UVC zrake se može koristiti protiv drugih koronavirusa

Premda još uvijek nije napravljeno istraživanje o tome kako UVC zrake djeluju na Covid-19, neke studije pokazale su kako se mogu koristiti protiv drugih koronavirusa, kao što je Sars. Radijacija se omata oko strukture genetskog materijala te sprječava kopiranje virusa.

U Kini se autobusi dezinficiraju UVC zrakama, kao i bolnice i banke

Kao rezultat toga, koncentrirani oblik UVC zraka prvi je u borbi protiv Covida-19. U Kini se svi autobusi podvrgavaju svake večeri osvjetljavanju sablasnim plavim svjetlom, dok roboti koji emitiraju UVC zrake čiste podove u bolnicama. I banke koriste UVC zračenje kako bi dezinficirale novac.

U isto vrijeme oprema koja koristi UV zračenja doživljava masovnu prodaju i Arnold kaže da je UV Light Technology već ostao bez opreme.

UVC zrake su opasne

“UVC je stvarno opasna stvar. Ne biste trebali izlagati se tome. Potrebno je nekoliko sati da dobijete opekotine od UVB-a, ali od UVC-a one nastupaju za nekoliko sekundi. Ako su vam oči izložene, znate onaj čudan osjećaj kad gledate u sunce. E pa ovo je tako, samo deset puta jače, i to tek nakon nekoliko sekundi”, rekao je Arnold. Da bi se UVC zrake koristile sigurno, potrebno je imati posebnu opremu i biti obučen za rukovanje njima.

Sunčeve zrake su već popularni način sterilizacije vode

Mogu li UVA ili UVB koristiti? I ako je to točno, znači li to onda da možemo dezinficirati stvari ostavljajući ih na suncu? Odgovor: Moguće, ali nemojte se na to oslanjati.

Danas su sunčeve zrake popularni način sterilizacije vode, a ovu metodu preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija. Postupak se sastoji od toga da se voda ostavi u staklenoj ili plastičnoj boci na suncu šest sati. Pretpostavlja se da to funkcionira jer UVA zrake djeluju tako da oslobađaju kisik kako bi se stvorile nestabilne molekule kao što je vodikov peroksid, važan sastojak mnogih dezinficijensa koji se koriste u kućanstvima.

Bez vode sunce pomaže dezinfekciji površina, no to traje dulje nego što se misli.

No problem je što još uvijek ne znamo koliko dugo jer istraživanja o utjecaju na novi koronavirus nisu napravljena. Znanstvenici koji su proučavali Sars, bliskog rođaka ovog koronavirusa, otkrili su kako izlaganje ovog virusa na 15 minuta UVA zrakama nema nikakvog utjecaja. No ta studija nije pratila dužu izloženost, kao ni UVB zračenja za koja se zna da mogu naštetiti genetskom materijalu.

Neke studije idu u prilog tezi o uspješnim dezinfekcijama pomoću UVA i UVB zraka

Umjesto toga, drugi virusi mogli bi osigurati neke dokaze. Uzmimo na primjer gripu. Kada su znanstvenici analizirali slučajeve gripe u Brazilu, došli su do zaključka da broj slučajeva raste kad je sezona požara, odnosno kad je u zraku više dima, a UV razrijeđen iz zraka.

Druga je studija pokazala da je, što su čestice gripe duže izložene suncu, manja vjerojatnost da će osoba ostati zaražena. Dakle, studija je išla za tim da se gripa suzbije u zraku. Sve to sugerira da je korištenje sunčeve svjetlosti za dezinfekciju površina iznimno problematično.
Ponajprije, nitko ne zna koliko dugo bi trebalo da se koronavirus uništi pomoću sunčevih zraka. A čak I da znamo, količina UV zraka varira ovisno o dobu dana, vremenskoj prognozi, sezoni i o tome gdje netko živi.

Osim toga, treba imati na umu da dezinfekcija kože UV zračenjem nanosi štetu koži i povećava rizik od raka. I jednom kad virus uđe u nečije tijelo, nema te količine UV zračenja koja bi utjecala na zarazu.

Hoće li koronavirus nestati s rastom temperatura?

S druge strane, neki ljudi misle da će koronavirus nestati kako temperature budu rasle, no pandemije često nemaju iste karakteristike kao i sezonske bolesti. Primjerice, gripa se pojavljuje u hladnijim zimskim mjesecima. Mnogi se zato pitaju možemo li sezonalnost očekivati i kod koronavirusa. Većina žarišta širenja koronavirusa su hladnija područja pa neki vjeruju da bi s dolaskom toplog vremena moglo doći do njegovog povlačenja. No neki stručnjaci tvrde kako se ne bi kladili na tu mogućnost. Ipak, proučavanje nekih drugih koronavirusa može dati neke naznake kako bi se novi virus mogao ponašati.

Studija koju je prije deset godina vodila Kate Templeton, iz Centra za zarazne bolesti Sveučilišta u Edinburghu, pronašla je tri koronavirusa prikupljena od pacijenata s respiratornim problemima. Ovi virusi bili su sezonski i ponašali su se tako te je većina zaraženih oboljela između prosinca i travnja.

Novi koronavirus mogao bi se ponašati sezonski

Postoje neke naznake i da bi se novi koronavirus mogao ponašati sezonski. Način i mjesta širenja novog koronavirusa sugeriraju da preferira hladnije i suhe uvjete.

Jedna neobjavljena studija koja je uspoređivala vremenske uvjete na 500 lokacija gdje se pojavio koronavirus pokazala je da postoji povezanost između virusa i temperature, brzine vjetra i relativne vlažnosti. Još jedna neobjavljena studija pokazala je kako su više temperature povezane sa smanjenjem širenja korone.

Budući da ne postoje podaci o ponašanju virusa kroz različite sezone, istraživači se oslanjaju na kompjuterske projekcije kako bi predvidjeli što bi se moglo dogoditi tijekom godine. Pritom se uzimaju podaci drugih koronavirusa. No takve su pretpostavke nezahvalne jer razlozi zbog kojih su neki virusi sezonski ne moraju uopće objašnjavati koronavirus. Pandemije se često ne ponašaju kao sezonski virusi. Primjerice, španjolska gripa je imala vrhunac tijekom ljeta, dok se inače gripa pojavljuje najviše tijekom zime.

“Još uvijek nema dokaza o sezonskom ponašanju Covida-19”

“Još uvijek nema dokaza o sezonskom ponašanju Covida-19”, rekla je Vitoria Colizza, direktorica Francuskog instituta zdravlja i medicinskih istraživanja.

Čak i ako se broj zaraze Covidom-19 smanji u sljedećim mjesecima, to može biti zbog različitih razloga – od mjera prevencije kao što je samoizolacija i zatvaranje trgovina do rastućeg imuniteta u populaciji. Kao što može biti i zbog sezonskog učinka.

No čak i ako Covid-19 pokaže karakteristike sezonalnosti, nije vjerojatno da će u potpunosti nestati tijekom ljetnih mjeseci. Ipak, ako dođe do smanjenja broja zaraženih, to će kupiti vrijeme zdravstvenim sustavima da se na vrijeme pripreme za zimu. U trenutku kada se svijet teško nosi s brzorastućim brojem oboljelih, možda će nam to uistinu pomoći.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara