Hoće li se stotine ISIL-ovaca zaista vratiti u Europu?

Hoće li se stotine ISIL-ovaca zaista vratiti u Europu?
Screenshot: Youtube/History Channel

AMERIČKI predsjednik Donald Trump ostavio je europske zemlje zatečenima kad je u subotu zatražio od njih da prime natrag stotine terorista Islamske države uhvaćene u Siriji, zaprijetivši da će ih u protivnom američke snage pustiti na slobodu prije nego što se povuku iz Sirije. 

>> Trump: Pustit ćemo na slobodu 800 boraca ISIL-a ako ih Europa ne preuzme

"Sjedinjene Države traže od Britanije, Francuske, Njemačke i ostalih europskih saveznika da preuzmu natrag preko 800 boraca Islamske države koje smo ulovili u Siriji i da im sude. Kalifat je pred propašću. Alternativa nije dobra ako ih budemo morali pustiti. Amerika ne želi vidjeti borce ISIL-a kako preplavljuju Europu, a očekuje se da će tamo otići", napisao je Trump u još jednoj svojoj paljbi tvitova.

Trump je sa Starog kontinenta dobio pomalo podvojen odgovor. Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen poručila je da Njemačka "mora biti u stanju osigurati procesuiranje" svojih državljana koji su se otišli boriti u Siriju i Irak za takozvani kalifat. No u isto je vrijeme upozorila na to da će prikupljanje dokaza i iskaza svjedoka biti teško dok god u Siriji nema vlade s kojom Berlin ima "razuman odnos". Berlin je, naime, nedugo nakon početka rata u toj zemlji raskinuo diplomatske odnose s režimom Bašara al-Asada, kao i niz drugih zapadnih i arapskih zemalja. Osim veleposlanstva u Damasku, nemaju s tom zemljom ni ugovore o izručenju optuženih. 

 

Njemačka: Njemački građani imaju se pravo vratiti, ali...

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas također je napomenuo da vraćanje stranih boraca i njihovih obitelji "sigurno nije tako lako kao što misle u Americi". "Njemački građani imaju se pravo vratiti", ali repatrijacija terorista je moguća samo ako "možemo zajamčiti da će se te osobe ovdje odmah privesti", što bi bez adekvatnih pravosudnih informacija bilo "ekstremno teško postići", priznao je. Naime, kako piše Guardian, dokazivanje identiteta i prikupljanje dokaza protiv optuženih gotovo je nemoguće u trenutnim okolnostima.

Ipak, kako danas izvještava Deutsche Welle, njemačko tužiteljstvo priprema optužnice protiv desetaka državljana koji su se pridružili ISIS-u. Već su izdani nalozi za uhićenje 18 od 63 njemačka građana koji se nalaze u zarobljeništvu ili u zatvorima u Siriji, Iraku, Turskoj i Grčkoj. Kad se ubroje i djeca džihadista, broj njemačkih državljana prelazi stotinu. 

>> 15-godišnja Njemica otišla u ISIS i Siriju. Sada ima 2 djece i prosi za hranu

>> Intervju s Britankom koja je pobjegla u ISIS: Imajte samilosti prema meni

>> Pismo ISIS-ovih Bosanki iz Sirije: "Primite nas natrag. Zbog naše nevine djece"

Pažnju europske i svjetske javnosti posebno zaokupljaju takozvane "džihadističke nevjeste", koje se posljednjih dana jedna za drugom javljaju s apelima da ih se pusti natrag u njihovu domovinu za dobro djece koje su rodile tijekom života u tzv. kalifatu. Jedna od njih je Lenora Lemke koja je imala samo 15 godina kada je pobjegla iz Njemačke i otišla u Siriju. Sada se sa 16-godišnjom kćeri nalazi u pritvoru arapsko-kurdskog saveza Sirijske demokratske snage (SDF) koji je gotovo potpuno porazio ISIS.

Džihadističke nevjeste sada mole da ih se pusti natrag

Druga je britanska 19-godišnjakinja Šamima Begum koja je, također s 15 godina, pobjegla u Siriju i tamo rodila troje djece u braku s džihadistom, od kojih je dvoje umrlo od pothranjenosti. “Ljudi bi trebali imati samilosti prema meni s obzirom na sve što sam prošla. Nisam znala u što se upuštam", kaže ova džihadistička nevjesta koja uopće ne pokazuje žaljenje zbog toga što se pridružila ISIS-u.

Treća je anonimna 22-godišnja Bošnjakinja koja tvrdi da ju je suprug kao 18-godišnjakinju prisilno odveo u Siriju. Trenutno je u kurdskom izbjegličkom kampu s još dvije Bošnjakinje i njihovo devetoro djece. 

>> Kraj ISIS-a: Bili su veliki kao Britanija, danas drže par ulica

Francuska je još izričitije odbila Trumpov zahtjev, u skladu sa svojom već ranije proklamiranom politikom prema kojoj kategoričko odbija povratak džihadista i njihovih supruga. Ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian ih je opisao kao "neprijatelje" nacije koji trebaju biti izvedeni pred sudove u Siriji ili Iraku. 

"S američkim povlačenjem stvara se novi geopolitički kontekst. Za sada ne mijenjamo svoju politiku. U ovom trenutku Francuska neće ispuniti zahtjeve (o kolektivnom povratku džihadista)", izjavila je ministrica pravosuđa Nicole Belloubet, ali ipak dodala da će se zahtjevi za izručenjem rješavati od slučaja do slučaja. Iz Francuske je u Irak i Siriju otišlo više džihadista nego iz ijedne druge europske zemlje, a SDF u zarobljeništvu drži oko 150 francuskih državljana, među kojima 50 odraslih.

Velika Britanija je također odbila Trumpa, inzistirajući na tome da se njenim državljanima koji su se pridružili ISIS-u sudi u zemljama u kojima su počinili zločine. "Strani borci trebaju biti privedeni pravdi u skladu s primjerenim pravnim procesom u najprimjerenijoj jurisdikciji. Gdje je to moguće, to treba biti održano u regiji u kojoj su zločini počinjeni. Nastavljamo surađivati s našim međunarodnim partnerima po tom pitanju", izjavio je glasnogovornik premijerke Therese May.

Britanski ministar Javid: Ako podržavate teror, morate snositi posljedice

"Moramo se podsjetiti da su oni koji su napustili Veliku Britaniju kako bi se priključili Daešu (akronim za ISIS) bili puni mržnje za našu zemlju. Moja je poruka jasna - ako ste podupirali terorističke organizacije u inozemstvu, ja neću oklijevati da spriječim vaš povratak... Ako podržavate teror, morate snositi posljedice", rekao je nedvosmisleno ministar unutarnjih poslova Sajid Javid. Ministarstvo je u međuvremenu, otkrio je Javid, oduzelo državljanstvo za više od 100 džihadista s dvojnim državljanstvom koji su iz ove zemlje otišli i pridružili se ISIS-u, kako bi ih spriječilo da se vrate u Veliku Britaniju. 

No neki se s time ne slažu, primjerice zastupnik vladajuće Konzervativne strake i bivši ministar međunarodnog razvoja Andrew Mitchell. "Važno je da ljudi nisu ostavljeni bez države u prostorima bezvlašća gdje se mogu udružiti s drugima koji imaju zle namjere. Ne možemo samo zatvoriti oči i podići rampu", ocijenio je Mitchell. 

Belgijski ministar vanjskih poslova Koen Geens pozvao je pak na "europsko rješenje" i predložio da se "mirno razmisli i vidi što donosi najmanji sigurnosni rizik". Njegov mađarski kolega Peter Szijarto, međutim, upozorio je da se radi o "jednom od najvećih izazova za nas u idućim mjesecima" te da europske zemlje "ne bi smjele dozvoliti im da se vrate u Europu".

Ako Kurdi u Siriji budu napadnuti, ISIS-ovci bi se mogli naći na slobodi

Džihadistička skupina je, podsjetimo, pred konačnim porazom. Irački dio "kalifata" odavno je zbrisan, a u Siriji se on prostire još tek na nekih 700 metara kvadratnih u mjestu Baguz Al-Fawkani na istoku zemlje, gdje se prema procjenama nalazi nekoliko stotina boraca ISIS-a i oko 2000 civila pod opsadom. Otamo ih pokušava istjerati SDF, uz zračnu i drugu podršku međunarodne koalicije predvođene SAD-om. Zapovjednik SDF-a Čia Kobani objasnio je da njegove snage "napreduju s oprezom jer se tamo nalaze tisuće civila koji se koriste kao ljudski štit".

No sudbina stranih boraca koje drže kurdske snage još nije poznata, javlja CNN. Među njima ima Francuza, Nijemaca, Iraca, Talijana, Engleza i Kanađana. Muškarci su u zatvoru, a žene i djeca u izbjegličkim logorima. SDF upozorava da su zarobljenici "bomba koja otkucava" jer bi džihadisti mogli pobjeći u slučaju da teritorij koji drži SDF bude napadnuto - bilo sa sjevera od Turske i antirežimskih pobunjenika s kojima je u savezu ili s juga od sirijske vojske i njenih saveznika Rusije i Irana, budući da se Asad zarekao da će vratiti kontrolu nad čitavom zemljom.

Asad je na početku rata pustio veliki broj islamista iz zatvora, što neki analitičari tumače njegovom željom da radikalizira opoziciju i tako pridobije simpatije svijeta, predstavljajući se kao borac protiv terorizma. Nije nemoguće da ih, ako završe u njegovim zatvorima, Asadov režim ponovo pusti ako zaključi da mu je to u interesu - ako ništa drugo, da se osveti zapadnim zemljama iz kojih dolaze, a koje su mahom podržale opoziciju i zatražile od njega da odstupi s vlasti. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara