MMF I SVJETSKA banka često djeluju kao produžena ruka SAD-a, svog glavnog financijera. Sada predsjednik Trump prijeti povlačenjem iz tih institucija što bi dodatno prodrmalo svjetsku ekonomiju i otvorilo vrata Kini, analizira DW.

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) rijetko se nađu na naslovnicama. Ako danas u Google upišete "zaduženje Argentina", podjednake su šanse da naiđete na vijest o kreditima MMF-a kao i na nove nogometne uspjehe Lionela Messija.

Novih dvadeset milijardi dolara za Argentinu, najvećeg dužnika MMF-a, stiže kako bi se pomoglo libertarijanskom predsjedniku Javieru Mileiju da nastavi s reformama u toj južnoameričkoj zemlji koja je desetljećima slovila kao rasipna.

Rad Svjetske banke također obično ostaje ispod radara. Tijekom pandemije COVID-a tiho je isporučila 170 milijardi dolara kredita i donacija za više od sto zemalja koje obuhvaćaju 70 posto svjetskog stanovništva.

Upravo se ovoga tjedna, od četvrtka 24. travnja, MMF i Svjetska banka okupljaju na proljetnim zasjedanjima u Washingtonu. Ti će sastanci biti "zanimljiviji" nego inače jer carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa prijeti ugroziti globalni rast. I to nije sve – i sama podrška SAD-a tim dvjema organizacijama dovedena je u pitanje.

"Projekt 2025" za povlačenje iz MMF-a i Svjetske banke

To se nagađa otkako je "Projekt 2025", desničarski politički dokument koji je pratio Trumpovu izbornu pobjedu, predvidio povlačenje SAD-a iz obiju institucija. Prema tom dokumentu, MMF i Svjetska banka su "skupi posrednici" koji preusmjeravaju američki novac.

U tim dvjema institucijama doista imaju razloga za zabrinutost, jer Trump je već pokazao da ne blefira kada se ponovno povukao iz Pariškog sporazuma o klimi, pa i iz Svjetske zdravstvene organizacije. U veljači je naredio da se u roku od pola godine preispitaju sva američka davanja svim međunarodnim organizacijama, što je praktički ugasilo USAID. Washington još nije imenovao izvršne direktore u MMF-u i Svjetskoj banci i mnogi smatraju da je ta blokada namjerna poruka.

Sve to unatoč činjenici da su Sjedinjene Američke Države itekako imale koristi od tih institucija, i ekonomski i kroz meku moć (soft power). S najvećim brojem glasova u MMF-u i Svjetskoj banci, Washington zapravo ima pravo veta na važne odluke. Krediti zemljama koje se guše u dugovima često dolaze uz uvjete poput liberalizacije tržišta, što odgovara interesima SAD-a.

Robert Wade, profesor političke ekonomije na Londonskoj školi ekonomije, smatra da bi povlačenje SAD-a imalo ozbiljne posljedice po globalni položaj Washingtona. "Niz američkih administracija i Kongres već se dugo ponašaju kao da su Svjetska banka i MMF agenti ili produžena ruka američke države", kaže Wade za DW. "Na ovaj ili onaj način, Washington ima velik utjecaj na njih."

Gore od carina?

Trumpove rekordno visoke carine, najavljene početkom mjeseca, izazvale su neizvjesnost u globalnom gospodarstvu. Burze su potonule. Kritičari sada strahuju da bi, fokusirana isključivo na domaće prilike, Trumpova administracija mogla razmontirati cijeli globalni financijski sustav uspostavljen nakon Brettonwoodskog sporazuma. Njegova suština su promjenjivi tečajevi, dominacija dolara i institucije poput MMF-a i Svjetske banke.

"Trumpova administracija nema koherentnu poziciju o reformama Svjetske banke, MMF-a ili bilo koje druge međunarodne institucije", ocjenjuje Konstantin Gurdgiev, profesor financija na Sveučilištu Sjevernog Colorada. "To je populistička agenda 'ja tebi – ti meni'. Fokusirana je na domaće prilike i traži brze pobjede na račun međunarodnog sustava", navodi Gurdgiev za DW.

Povlačenje SAD-a moglo bi odmah lišiti MMF i Svjetsku banku svježeg novca. Te institucije teoretski raspolažu s 1,5 bilijuna dolara. Taj novac u velikoj mjeri dolazi iz Washingtona. Gurdgiev predviđa da bi to imalo "značajan utjecaj" na sposobnost tih institucija da odgovore na krize. Smatra i da bi povlačenje SAD-a bilo poklon Kini, koja je već mnogo uložila u širenje globalnog utjecaja. "Obje institucije izuzetno su isplative za SAD i pomažu joj da provodi dugoročnu agendu smanjenja rizika od utjecaja zemalja poput Kine", rekao je Gurdgiev.

Kineski model kao konkurencija

Procjena Centra za politiku globalnog razvoja Sveučilišta Boston pokazuje da je Kina od 2008. do 2021. dala gotovo 500 milijardi dolara kredita za stotinu zemalja. S oslabljenim MMF-om i Svjetskom bankom, zemlje u dužničkoj krizi ili one koje traže novac za infrastrukturu mogle bi se sve više okretati Pekingu, jačajući tako kineski utjecaj.

Godine 2015. Kina i druge zemlje BRICS-a pokrenule su Novu razvojnu banku (NDB), koja se često promatra kao konkurencija Svjetskoj banci. NDB nudi kredite s manje uvjeta i u drugim valutama, u pokušaju da se sruši dominacija dolara.

Izlazak SAD-a vjerojatno bi potaknuo preseljenje sjedišta MMF-a i Svjetske banke – možda u Japan, drugog najvećeg financijera. Wade napominje da bi se tome snažno protivila Kina, koja, međutim, ima nedovoljno glasačko učešće (6,1 posto u MMF-u).

Kako bi Trump mogao do boljeg dogovora?

"Trump bi mogao reći: 'Povećajte svoja sredstva i dobit ćete veći udio u glasanju'", opisuje Wade moguću pregovaračku taktiku američkog predsjednika. "Vjerojatnije je da bi SAD ozbiljno zaprijetile izlaskom iz Svjetske banke [nego iz MMF-a]."

Dok bi regionalne banke poput Azijske razvojne banke ili Interameričke razvojne banke mogle djelomično zamijeniti ulogu Svjetske banke, alternative za MMF su rijetke. U zastoju su i napori BRICS-a da stvore pandan MMF-u.

Gurdgiev tvrdi da Trump očekuje da MMF i Svjetska banka "navijaju" za njegovu politiku visokih carina i prioriteta Amerike te vidi da Washington poduzima korake kako bi ograničio utjecaj Kine i drugih zemalja BRICS-a u obje organizacije. "Ali te institucije imaju dovoljno intelektualnog integriteta da razumiju koliko su te politike opasne i za SAD i za globalno gospodarstvo", dodao je.

Olujni oblaci nad globalnim gospodarstvom

Zaista, raste zabrinutost da će agresivna carinska politika izazvati svjetsku financijsku krizu – ako se sve Trumpove prijetnje ostvare, a druge zemlje uzvrate protumjerama.

MMF je u utorak (22. travnja) korigirao svoje prognoze rasta gospodarstva – gore je nego što su prethodno procijenili. Tako sada vjeruju da će svjetsko gospodarstvo ove godine rasti 2,8 posto, umjesto očekivanih 3,3. I američko gospodarstvo porast će samo 1,8 posto, što je gotovo cijeli postotak manje od prethodne prognoze iz siječnja. "Globalna financijska situacija vrlo je krhka i lako bi mogla skliznuti u krizu", upozorava Wade. Ako se to dogodi, kaže, Trump će morati zaboraviti priče o napuštanju MMF-a i Svjetske banke.

Gurdgiev upozorava da nedostatak angažmana Washingtona u tim institucijama dodatno pojačava pesimizam u vezi s Trumpovom ekonomskom politikom i budućom ulogom SAD-a na globalnoj sceni. "Onemogućuju se institucije koje djeluju kao zajmodavci u krajnjoj nuždi", upozorio je Gurdgiev. "To je potpuna besmislica."