SEDAM kuna, 53 lipe. Po tom tečaju Hrvatska će ući u eurozonu, za godinu i tri mjeseca. Već za 10 mjeseci cijene će u trgovinama biti i u kunama i u eurima.

I Zdravko Marić i Boris Vujčić i svi nas stalno uvjeravaju da ništa neće poskupjeti, i da neće biti zaokruživanja, i da će se svi držati etičkog kodeksa i fer cijena - ali iskreno, rijetki im stvarno vjeruju. 

Od tri ključna čovjeka za uvođenje eura, premijer i ministar financija su dvojica, a treći je večerašnji gost RTL Direkta, guverner HNB-a Boris Vujčić. U nastavku članka prenosimo razgovor. 

Zašto je ministar financija ovako tvrd oko nesnižavanja PDV-a, ne bi li se upravo uvođenje eura moglo iskoristiti za njegovo smanjenje?

O PDV-u morate pitati njega. Što se tiče inflacije, rekao bih da dobar dio inflacije dolazi stvarno od hrane, pogotovo sada u ljeto dok je u prvoj polovici godine najveći dio inflacije došao od rasta cijena energije. U ovom trenutku otprilike pola rasta inflacije je energija i sada u ljeto praktički je hrana, povrće i voće, zbog djelomično vremenskih uvjeta, slabog uroda.

Vas nije strah rasta inflacije? U SAD-u je negdje oko 6 posto...

U SAD-u je viša stopa inflacije, međutim tamo je i ekonomija pregrijanija, imaju još uz to i snažne fiskalne stimuluse koji su jači od europskih i ne vidim da bi se u ovom trenutku takva stopa inflacije mogla dogoditi u Hrvatskoj, očekujemo da će na razini godine stopa inflacije biti 2.2 posto. To je u principu i cilj Europske središnje banke pa nas to ne bi u tom pogledu trebalo zabrinjavati. Problem je ako dođe do promjene očekivanja, rasta plaća, međutim u ovom trenutku to ne vidimo. Značajni dio te inflacije dolazi iz toga što su tzv. lanci ponude u svijetu u ovom trenutku poremećeni. Korona je sve to poremetila, sad imate kontinente na kojima ima puno kontejnera, neke zemlje na kojima ih nemate. Imate situaciju da je još uvijek putni promet, avionski, na vrlo niskoj razini i sve ono što je sa putnicima letjelo u avionima, ne može letjeti...Onda su poduzeća formirala jako velike zalihe koje nikad nisu imala i koja logistički predstavljaju problem, recimo u autoindustriji imate pune parkinge automobila do kojih ne možete doći u ovom trenutku. Sve to treba proći neko vrijeme da se raščisti i da se ponovno vratimo u ono što smo imali 2019. godine, jedan dobar mehanizam, i onda će cijene lagano početi padati. Ja bih rekao da se neće dogoditi u sljedećih 6 mjeseci.

Pogotovo rastu cijene stambenih nekretnina. Stambeni kvadrati nisu u inflacijskoj košarici?

Nisu. Ja sam zagovornik toga da moramo imati te cijene u košarici i ono što je Europska središnja banka, kamo mi sada idemo, napravila, i što će biti standard - da će se i te cijene početi uključivati u košaricu, međutim to će tek biti kroz dvije, tri godine. U ovom trenutku imamo samo tzv. implicitne cijene kroz rente i one ne odražavaju to da su cijene nekretnina znatno porasle, a porasle su jer ima jako puno likvidnosti, jako puno novaca od kojih se jedan dio prelijeva u sektor nekretnina. Recimo, kamatne stope koje su na nuli u zemljama oko nas u eurozoni su čak negativne na depozite građana - dio tih građana vadi novac iz banaka i nosi i kupuje nekretnine, što napuhuje cijene nekretnina. 

Nije vas strah da ćemo ući u eurozonu baš kada krene inflacija eura?

Ja ne bih rekao. Ja ne vidim to kao opasnost. Ne vidim tu inflaciju koju mjerimo preko potrošačke košarice kao srednjoročnu opasnost kad mi uđemo u eurozonu, međutim vidim rizike koji proizlaze iz ovih cijena koje vidimo u ovom trenutku na tržištu obveznica, nekretnina, gdje se velik dio novca prelio, pa i kriptovalute. Taj balon uvijek može puknuti. Kao što znate, tako nastaju financijske krize, ali on se može lagano ispuhati, cijene se mogu stabilizirati, što će ovisiti o puno stvari, po meni je tu prvenstveno rizik. Ne ovih potrošačkih cijena.

Što bi po vama bio najbolji savjet građanima?

Budući da ja ne vidim neki veliki rizik od same inflacije, onda ne mislim da se od njega ne treba osiguravati ulažući u one vrste imovine kojima je cijena već sada previše.