IZ HRVATSKE obrtničke komore (HOK) ocijenili su da su rješenja sadržana u vladinim prijedlozima izmjena Zakona o radu i Zakona o trgovini kompromisi koji samo djelomično uzimaju u obzir i traženja HOK-a te poručili kako poslodavcima treba ostaviti slobodu odabira hoće li raditi nedjeljom ili ne.

Vezano uz aktualni prijedlog izmjena Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili, iz Ceha trgovine HOK-a istaknuli su da svakom poslodavcu treba ostaviti slobodu odabira hoće li raditi nedjeljom ili ne, temeljeno na ekonomskom interesu.

Pitaju je li određivanjem 16 radnih nedjelja ujedno limitirana turistička sezona samo na ljetne mjesece te što je s nedjeljama tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad zbog povećane potražnje kupaca poput adventskog perioda.

"Negativno će se odraziti na prihode"

Prijedlog zakona, kako navode iz HOK-a, predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojih potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.

"Ograničavanje rada trgovina nedjeljom zasigurno će se negativno odraziti na prihode jednog dijela trgovaca, pogotovo onih na priobalnom, ali i nekim kontinentalnim područjima, koji su usko povezani s turizmom. Određivanjem 16 radnih nedjelja sigurno smo limitirali turističku sezonu samo na ljetne mjesece", istaknuli su iz Ceha trgovine napominjući kako ostaju i druge nedjelje tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad zbog povećane potražnje poput adventskog ili uskrsnog perioda.

Upozorili su i kako će ograničavanje rada nedjeljom osobito pogoditi male obiteljske trgovine u kojima u pravilu nedjeljom radi vlasnik ili član obitelji. Iz Ceha trgovine ističu i kako ne treba zanemariti i informacijski nered koji nastaje uvođenjem 16 radnih nedjelja po izboru trgovca, budući da kupci neće znati kada je koja trgovina zatvorena odnosno otvorena.

Osvrnuvši se na izmjene Zakona o radu koje donose odredbu o plaćanju rada nedjeljom najmanje u visini 50 posto redovne satnice, iz HOK-a su kazali kako su se oduvijek zalagali da poslodavci adekvatno plate svoje radnike, osiguraju slobodan dan za odmor ako je nedjelja radna te poštuju sve zakonske odredbe.

Nužnost jednostavnih i fleksibilnih regulativa

Međutim, dodatno povećanje plaće za rad radnika nedjeljom, drže u HOK-u, dovest će do preispitivanja ekonomske računice rada nedjeljom odnosno isplativosti na temelju odnosa očekivanih povećanih primitaka i povećanih izdataka (za plaće i svih ostalih troškova rada trgovine nedjeljom).

Iz HOK-a su pozdravili izmjene Zakona o radu koje se odnose na pojednostavljenje i proširenje mogućnosti dodatnoga rada kao i mogućnost sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za stalne sezonske poslove, što je važno za poslodavce koji su imali potrebu kontinuiteta radnog odnosa za sezonske poslove, a do sada nisu mogli takav ugovor sklopiti.

Međutim, mišljenja su kako je nužno daljnje zakonsko uređenje obavljanja privremenih i povremenih poslova, od kojih se dio obavlja sezonski, a drugi ne ovise o sezoni.

Razvidno je kako postoji potreba zapošljavanja na poslovima za koje je sklapanje redovnog ugovora o radu, zbog njihove izrazite kratkotrajnosti, kazali su u HOK-u, napominjući kako je postojeća regulativa prepreka brzom i jednostavnom zapošljavanju zbog nefleksibilnih pravila. Stoga Komora traži da se zakonski regulira jednostavan postupak.