HONG Kong je u nedjelju imao najveći prosvjed u posljednjih nekoliko desetljeća. Prema procjenama, oko milijun ljudi izašlo je na ulice ovog autonomnog grada-države koji broji sedam i pol milijuna stanovnika, protiveći se novom zakonu o izručenju Kini.

Nakon nedjeljnog, uglavnom mirnog prosvjeda, u ponedjeljak je uslijedio mnogo manji prosvjed, tijekom kojeg je došlo do sukoba s policijom ispred zgrade parlamenta. 

Glavno pitanje koje se sada postavlja je kako će vlada Hong Konga na čelu s Carrie Lam odgovoriti na zahtjev prosvjednika. No Lam je jasno dala do znanja da neće povući svoju odluku. Prosvjedi su pokazali da je demokracija Hong Konga u dobrim rukama, tvrdi Lam. "Prava i slobode pojedinaca, novinara itd. su potpuno zaštićeni".

Lam je odmahnula rukom zbog zabrinutost više od milijuna prosvjednika da će izručenja u Kinu narušiti vladavinu prava. "Ovaj zakon nije inicirala Središnja narodna vlada (u Pekingu). Ja nisam primila ikakve instrukcije iz Pekinga", inzistirala je Lam. 

Prosvjedi redoviti u Hong Kongu, pogotovo protiv kineske kontrole 

Prosvjedi su, kako piše Slate, u DNK ovog milijunskog grada-države. Manji prosvjedi su redovita pojava, a veliki se organiziraju svakih nekoliko godina, uglavnom radi obrane teško izborene političke neovisnosti o Pekingu. 

I dok kritičari kažu da će zakon izložiti svakog stanovnika Hong Konga represiji kineskih vlasti, bilo iz političkih razloga ili zbog poslovnih prijestupa, vlasti u Hong Kongu brane zakon, tvrdeći da će začepiti rupe u dosadašnjem zakonu i omogućiti da se za svaki slučaj izručenja odlučuje zasebno. To se odnosi na države s kojima Hong Kong nema sporazum o međusobnom izručivanju, a jedna od njih upravo je Kina.

Vlasti također inzistiraju da se neće izručivati optuženici kojima prijeti mučenje ili smrtna kazna niti oni koji su optuženi za nedjela koja nisu ilegalna u Hong Kongu.

Organizatori prosvjeda, međutim, upozoravaju da bi izručivanje građana Hong Konga Kini utišalo kritičare kineskog režima u trenutno najslobodnijem kineskom gradu, nekadašnjoj britanskoj koloniji, a sada specijalnoj administrativnoj regiji Kine s visokom autonomijom i drukčijim političkim i ekonomskim sustavom, po takozvanom načelu "jedna zemlja, dva sustava".

Iako Hong Kong nije tehnički neovisan, ni vlasti u Hong Kongu ni u Pekingu ne smatraju ga dijelom Kine, a stanovnici Hong Konga mahom se identificiraju kao Hongkonžani, a ne Kinezi. Zahvaljujući ekonomskoj i političkoj slobodi, Hong Kong je postao globalno financijsko središte.

"Nema pravednog suđenja, nema garancije o humanoj kazni u Kini"

No od 1997., kad je Velika Britanija vratila formalni suverenitet nad Hong Kongom Kini, pritisak na Hong Kong sve više raste. Njegov specijalni administrativni status, prema prethodnom dogovoru, završava 2047., ali čini se da Peking želi preuzeti kontrolu nad Hong Kongom i prije toga. 

Masovni prosvjedi pak pokazuju da se stanovnici Hong Konga ne misle pomiriti s time. Godine 2014. je tako pokret Occupy Central, nazvan po uzoru na prosvjede protiv nejednakosti u SAD-u, okupirao financijski centar grada prosvjedujući protiv novog izbornog zakona kojim bi kinesko izborno povjerenstvo provjeravalo kandidate za mjesto premijera Hong Konga. 

"Nema pravednog suđenja, nema garancije o humanoj kazni u Kini", istaknula je jedna od organizatorica prosvjeda Claudia Mo. Povijest također pokazuje da aktivisti iz Hong Konga imaju razloga za brigu. Pet trgovaca knjigama koji su prodavali knjige kritične prema kineskom režimu nestali su u Hong Kongu 2015. i naknadno se pojavili u Kini, gdje su - prisilno, po mišljenju mnogih - priznali ilegalno distribuiranje knjiga zabranjenih u Kini. 

Nadalje, Kina je nedavno uhitila i dvojicu kanadskih državljana na svom tlu i optužila ih za špijunažu, u očitom odgovoru na uhićenje kineske direktorice Huaweija, Meng Wanzhou, u Kanadi. 

Kineski mediji tvrde da je sve zavjera Zapada

Kineska vlada dodatno je pojačala strahove cenzurom izvještavanja ili komentiranja prosvjeda u Hong Kongu na društvenim mrežama, javlja CNN. U isto vrijeme, neki kineski državni mediji sugerirali su da je SAD na neki način umiješan u prosvjede, a sve zbog trgovinskog rata između Kine i SAD-a.

Predloženom zakonu protive se "radikalne snage", aktivisti su u "zavjeri sa Zapadom" te su proteklih nekoliko mjeseci bili u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Kanadi na instrukcijama, a nije slučajno ni da su američka predsjednica Kongresa Nancy Pelosi i državni tajnik Mike Pompeo kritizirali zakon, piše kineski tabloid Global Times. Hong Kong je, po pisanju Global Timesa, postao "utočište za kriminalce".

Portal na engleskom jeziku China Daily također je stao u obranu "razumnog zakona koji će ojačati vladavinu prava u Hong Kongu" i optužili "neke inozemne sile koje su zgrabile priliku da unaprijede svoju strategiju nanošenja štete Kini stvaranjem nereda u Hong Kongu".

Glasnogovornik američkog konzulata u Hong Kongu nazvao je optužbu "manifestno apsurdnom". 

Peking će vjerojatno morati ponovo blokirati vijesti iz Hong Konga u srijedu, kad građani Hong Konga koji se boje da će izgubiti svoju autonomiju planiraju nove prosvjede. No u svakom slučaju, ideja da je SAD potaknuo milijun ljudi na ulice, što je gotovo sedmina ukupnog stanovništva Hong Konga, prilično je bizarna, ali nimalo neuobičajena za autoritarne režime kad se moraju nositi s masovnim prosvjedima. 

U srijedu će se i odlučivati o ovom kontroverznom zakonu koji se nalazi pred zastupnicima demokratskog zakonodavnog vijeća u Hong Kongu. 

Kineski režim, kako piše Slate, često opravdava autoritarnost tvrdeći da su demokracija i građanske slobode zapadne vrijednosti koje nisu prikladne kineskoj kulturi. No Hong Kong, kao i neovisni Tajvan, živući su dokaz da to nije istina. Zanimljivo je da se mlađa generacija Hongkonžana još više protivi Pekingu od svojih roditelja. No pitanje je koliko će se dugo ovaj grad-država moći opirati supersili s kojom graniči.