OD OSNUTKA Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) 1991. godine, dužnost predsjednika obnašale su samo tri osobe, a Zlatko Mateša, koji je u četvrtak dao ostavku, bio je najdugovječniji predsjednik.

Tri predsjednika u više od tri desetljeća

Prvi predsjednik bio je Antun Vrdoljak, od 1991. do 2000. godine, a njega je na dužnosti naslijedio Zdravko Hebel, koji je krovnom sportskom organizacijom predsjedao samo dvije godine.

Zlatko Mateša dužnost je preuzeo 2002. godine, s više uzastopnih mandata. Do 2024. biran je čak sedam puta, svaki put kao jedini kandidat.

Ostavka nakon skandala

U četvrtak je dao ostavku nakon brojnih afera u hrvatskom sportu, koje su započele s Hrvatskim skijaškim savezom i Vedranom Pavlekom, koji je još uvijek nedostupan hrvatskom pravosuđu. U ponedjeljak je održana izvanredna sjednica Vijeća HOO-a, nakon koje je predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marijan Kustić dao ostavku na mjesto dopredsjednika, a u srijedu su mediji objavili da su Mateša i njegova supruga Blanka pod povećalom pravosuđa zbog korištenja službenog automobila, dnevnica i zrakoplovnih karata.

Karijera: Od INA-e do Banskih dvora

Mateša je rođen 1949. u Zagrebu, gdje je na Pravnom fakultetu diplomirao 1974. godine. Magistrirao je 1990., a 2009. doktorirao na Pekinškom sportskom sveučilištu. Karijeru je gradio u INA-i, gdje je od savjetnika za pravne poslove napredovao do direktorskih pozicija. Osamdesetih je bio sekretar organizacije Saveza komunista, a devedesetih član HDZ-a.

Početkom devedesetih prešao je u državnu upravu kao ravnatelj Agencije za restrukturiranje i razvoj, a zatim ušao u vladu, prvo kao ministar bez portfelja, a potom i kao ministar gospodarstva. U jesen 1995. predsjednik Franjo Tuđman imenovao ga je predsjednikom vlade. Na toj funkciji ostao je do 27. siječnja 2000. godine.

Uloga u osnutku Europskih igara

Mateša je član Izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora (EOO) od 2009. godine te je najzaslužniji za osnutak Europskih igara, čije je prvo izdanje bilo u Bakuu 2015., a drugo u Krakovu 2023.