MINISTAR Darko Horvat bio je gost N1 Studija uživo

Ministar kaže kako ne bi rekao da smo na početku što se tiče procesa obnove.

"Dosta toga je napravljeno, ali malo toga je poznato javnosti. Zbog toga ima naš novi YouTube kanal. Pozivam sve da pogledaju i videe i drugu stranu aktivnosti i Ministarstva i Fonda. Tako će se predočiti gdje smo točno, na kojim lokacijama i što je dosad obnovljeno", govori ministar dodajući da svaka medalja ima dvije strane, a da javnost često vidi samo jednu.

Na pitanje hoće li izmjene Zakona biti u četvrtak na vladi, Horvat kaže da neće, ali da će učiniti sve da se ondje nađu sljedeći četvrtak. "Taj zadnji koncept mora ići prema resorima i proći još jedno usuglašavanje. Za nas je realno da s novim konceptom dođemo na vladu sljedeći četvrtak", kaže.

"Maksimalno smo skratili proceduru izmjena i zbog toga je javno savjetovanje sedam dana. Uz ovaj kratki rok, procedura je jednostavno takva. Završno mišljenje mora dati Ured za zakonodavstvo, nakon toga ide vladi. Kad ga vlada usvoji, vrlo brzo će ići u sabor", govori ministar i dodaje da se Zakon sad usklađuje i s europskim propisima te da se program mjera također mora prilagoditi.

Glavne izmjene

"Sam proces iz upravnog selimo u neupravni postupak gdje nećemo morati strogo poštivati papirnate rokove koji su nam oduzimali dane", kaže Horvat.

"Jednostavnom odlukom Fond će dobiti zadatak da napravi konstrukcijsku obnovu, a nakon toga ćemo papirnato rješavati sve što je potrebno da bi se ta zgrada legalizirala i riješili imovinsko-pravni odnosi tamo gdje to nije napravljeno", kaže.

Ministar kaže da posao Fonda za obnovu nije ograničen dostavnicama. "U Fondu od osam zahtjeva trenutno postoji odluka o osam zahtjeva", kaže. "Došlo ih je 736", kaže na pitanje o broju zahtjeva koji su stigli u Fond, dodajući i da su ti zahtjevi grupirani u osam grupa. "Sve odluke koje su dobile status pravomoćnosti su u nekom procesu", govori ministar.

Druga strana medalje

"S jedne strane, ako u Fondu nema postupanja, čemu vapaj Vanđelića da mu treba novih ljudi? On provodi više od 1000 postupaka javne nabave. Svjestan sam da ćemo morati Fond ekipirati", kaže o izjavama Damira Vanđelića. "Ako je to stav kolege Vanđelića, onda nam ne trebaju novi ljudi u Fondu", govori Horvat.

"Dobro sam slušao njegovu zadnju konferenciju", kaže ministar i dodaje kako Vanđeliću treba neko vrijeme i da se sustav dinamične javne nabave nije pokazao pretjerano efikasan. "Kolega Vanđelić će iz dana u dan dobivati sve više odluka, a propulzivnost sustava će biti veća kad usvojimo novi zakonski prijedlog", kaže.

"Mislim da Vanđelić ima pune ruke posla. Svjestan sam da mu dolaze novi dokumenti i upiti koje mora obraditi i koji su input za donošenje konačnih odluka. Ima prostora za napredak između Fonda i Ministarstva. Odluka o tome hoće li se mijenjati ravnatelj Fonda ovisi isključivo o radu Fonda. Ako to bude dobro, neće biti razloga za bilo kakve smjene. U ovom trenutku efikasnost Fonda i njegovih zaposlenika može biti bolja", rekao je ministar na pitanje o Vanđeliću.

Balans

"Mi moramo u balans dovesti vagu koja će reći da struka ima maksimalno povjerenje i da nema potrebe nikakve političke kontrole", kaže ministar. Dodaje i da u zagrebačkom potresu nisu stradale zgrade izgrađene u posljednjih 15 godina, nego stari centar grada. "Te zgrade su bile prijetnja i prije potresa. Zašto se nitko nije bavio time?" kaže ministar.

Ministar kaže kako ispada da su svi koji su u trenutku donošenja Zakona bili u politici pali u zimski san. "Paušalna retorika i kritika nije umjesna jer se stvari na terenu ne događaju dinamikom koju smo zamislili. Nemojte živjeti u uvjerenju da ministar graditeljstva ne želi obnovu Zagreba. Želim, ali informacije u našim registrima nisu vjerodostojne. Sređivati te registre prije obnove nema smisla. Odlučili smo se na drugi put koji će, slažem se s oporbom, biti puno više otvorenih bokova za razne malverzacije", govori ministar.

"Mi nismo izmislili brojke, to su europski pragovi", kaže ministar govoreći o podizanju pragova javne nabave i dodaje da je svjestan toga da će uskoro biti problema s radnom snagom.

Hoće li obnova krenuti?

Na pitanje želi li i dalje sudjelovati u obnovi i garantira li da će se ona sad i dogoditi kaže: "Mislim da je premijer bio vrlo jasan u svim ovim kritikama koje su krenule prema resoru. Ministarstvo generira pravila ponašanja, ali provedbu na terenu neće voditi službenici Ministarstva. Mi sve dajemo u ruke izvršnim tijelima, Fondu i Središnjem državnom povjerenstvu. Ako nemamo povjerenja, to sve nema smisla."

"Mi smo s aktivnostima na Banovini u, ne željenoj, ali dobroj dinamici. Za razliku od Zagreba, građani imaju priliku sami nekonstrukcijski obnoviti kuću. U tom segmentu mi smo vratili 1877 zgrada kroz tu nekonstrukcijsku obnovu. Preko 63 milijuna kuna smo isplatili za takav zahvat", govori ministar.

"Istog trenutka kad kolega Hanžek završi s javnim natječajem. Prema njegovim riječima betoniranje prvih temelja počinje 15.11.", kaže na pitanje kad će početi raditi prve lopate.

"Obnova će trajati toliko dugo dok i zadnjeg stanovnika Banovine, Zagreba, ne vratimo u njihov dom. Koliko će vremena trebati, vidjet ćemo. Meni su mediji zalijepili na leđa jednu rečenicu koju je rekao netko drugi: 'Obnova će trajati vječno.' To je rečenica stručnjaka koji o potresima zna gotovo sve. Zašto? Da bi u nekom sljedećem potresu Zagreb bio otporan", kaže ministar o vremenu koje će biti potrebno za obnovu.

"Rekao sam da RH ima potencijala na godišnjoj bazi napraviti 2000 novih kuća. Mi na Banovini imamo potrebu za 4000-5000 novih objekata. Ako ćemo strogo retorički, za tih 4500-5000 trebat će nam dvije i pol godine. Ali tko može garantirati da će to i biti...", kaže ministar.

"Nama je prioritet osigurati izvore financiranja kojima ćemo to moći platiti", kaže.

"Generirali smo velike troškove, i vjerujte, bit će možda i dovoljno tih 5.1 milijarda da nadomjestimo sve što je dosad potrošeno", govori.

"Nije valjda netko pomislio da bismo zgradu sabora ili vlade mogli vratiti u prvobitno stanje. To je nemoguće u 18 mjeseci i Fond solidarnosti tome nije namijenjen", kaže Horvat.

"Bez izrade kvalitetne projektne dokumentacije nema smisla ugovarati radove i ulaziti u bilo kakvu gradnju. Objekti se obnavljaju bez građevinske i uporabne dozvole i kontrole jesu li se poštivali svi parametri kod izgradnje. Jer ako nema građevinske dozvole, nema ni posebnih uvjeta. Ali neki minimum morate ostaviti da ta obnova ne bude zbrda-zdola", kaže.