OBRTNICI, poduzetnici i privatni iznajmljivači najavili su prosvjed za 10. listopada na Trgu bana Jelačića zbog novih pravila o takozvanim sidrenim cijenama, poreznih nameta i reforme turizma. S prosvjeda će, kako kažu, poslati poruku: "Nećete nas šišati kao ovce".

Od 1. listopada trgovci i pružatelji usluga morat će, uz aktualnu cijenu, istaknuti i onu koja je vrijedila 10. rujna. Za poduzetnike to znači dodatnu administraciju, troškove i izmjene cjenika. Kazne za nepoštivanje pravila o sidrenim cijenama kreću se od 3000 do 30.000 eura.

Martina Tupek, vlasnica frizerskog salona s više od deset godina iskustva, kaže da je suočena s novim troškovima. "Cjenici su u pripremi i naravno da nisu jeftini. Nametnuti su nam dodatni troškovi. Smatram da nekome tko dolazi kod mene kao klijent cijena nije presudna. Stvarno, radilo se o euru ili dva, nitko ne gleda u cjenik je li nešto prije par mjeseci bilo jeftinije. Tko se frizira, frizirat će se i dalje", rekla je Tupek za RTL.

Danijel Habijanić, koji obrt za prodaju školskog pribora vodi više od 30 godina, mora promijeniti cijene na tisućama artikala. "U fizičkom dućanu imamo između 4000 i 5000 artikala, a na webu preko 3000. Primit ćemo se posla i sve to odraditi. Pogotovo ono na webu, to i financijski košta i uzima puno vremena. Danas, kada nam je kupovina preko interneta konkurencija iz cijelog svijeta, moramo se boriti s ovakvim besmislenim stvarima, kao da smo mi krivi što cijene rastu", izjavio je Habijanić.

Naglašavaju da prosvjed nije usmjeren protiv poreza, nadzora ili uređenog sustava, nego protiv stalnih izmjena pravila, novih opterećenja i odluka koje se donose bez kvalitetnih analiza i razgovora sa sektorima na koje se odnose.

Samardžić: Tražimo predvidivost, ne povlastice

Predsjednik UGP-a Bruno Samardžić rekao je da poduzetnici prihvaćaju rizik, ali ne i nepredvidivost.

"Poduzetnik prihvaća tržišni rizik, konkurenciju i odgovornost za vlastite odluke. To je sastavni dio poduzetništva. Ali ono što ne možemo prihvatiti jest da se pravila neprestano mijenjaju i da ljudi koji vode posao nikad ne znaju što ih čeka za nekoliko mjeseci. Ne možete planirati ulaganja, zapošljavanje ni razvoj ako se okvir stalno pomiče.

Poduzetništvo ne traži sigurnost. Traži predvidivost. Ne tražimo da budemo oslobođeni obveza niti tražimo povlašten položaj. Tražimo da se odluke donose uz analizu, dijalog i dovoljno vremena za prilagodbu. Država ljude koji rade i stvaraju treba gledati kao partnere, a ne kao najjednostavniji izvor novih prihoda. Ne tražimo povlastice. Tražimo da možemo raditi", kazao je.

"Svakog obrtnika koji želi rasti i razvijati se država je kaznila ako prijeđe porezni prag za jedan cent. Ne želim živjeti u državi koja kažnjava rast, nego u onoj koja kaže: Rasti, stvaraj, otvaraj radna mjesta. Zato poručujem državi da nam se skine s leđa", rekla je Kristina Bakula iz udruge.

Prosvjedu se pridružuju i iznajmljivači

Uz poduzetnike i obrtnike, na prosvjed izlaze i privatni iznajmljivači. Njihovo nezadovoljstvo potaknuli su znatno povećanje paušalnog poreza, najavljena reforma turizma i nova kategorizacija apartmana.

"Ovaj put smo se svi zajedno okupili - iznajmljivači, poduzetnici i obrtnici. Želimo pokazati državi da se ne može prema nama odnositi kao Franjo Tahi prema kmetovima: nasilno i hirovito", poručio je Vedran Tomić, predsjednik Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače.

Istaknuo je da su mali iznajmljivači od 2024. postali meta zbog problema stanovanja i tržišta nekretnina s kojima nisu povezani.

"Probleme stanovanja, cijena nekretnina i nedostatka dugoročnog najma ne možete rješavati tako da kažnjavate ljude koji su godinama legalno ulagali, radili i plaćali poreze. Pravna sigurnost temelj je svakog normalnog poslovanja i života, a upravo se ona danas sustavno narušava. Mi nismo rentijeri, nismo problem i nismo ničiji žrtveni jarci.

Mi smo građani ove države koji svojim radom pune proračun. Tisuće iznajmljivača iz cijele Hrvatske više ne žele šutjeti i trpjeti stalno mijenjanje pravila igre. Država nije vlasnik naših života i prema ljudima koji je financiraju ne može se ponašati kao prema kmetovima. Dosta je bilo. Vrijeme je da se građani izbore za pravnu sigurnost kao temelj poštenog odnosa države prema svojim građanima", kazao je.

"Očekujte veće troškove i više nezadovoljstva"

Predsjednik Saveza udruga malih trgovaca (SUMT) Mladen Kramar za N1 kaže: "Očekujte veće troškove i više nezadovoljstva." Obvezu isticanja sidrenih cijena Kramar smatra ogromnim administrativnim problemom zbog manjka radne snage.

"To naprosto nema tko provesti i nejasna su pravila koja su nametnuta. Na koncu, to ne rješava ni problem inflacije na što se Vlada poziva. Ona traži nekoga u koga će uprijeti prstom i reći da je poskupio. A neće jedan keramičar dizati cijenu ako nema dodatnih troškova jer mu je u interesu biti cjenovno prihvatljiviji. No ispada da svi dižemo cijene i da smo svi superbogataši, a kad prijavimo poreze, praktički spadamo u kategoriju socijalnih slučajeva."

Spominje primjer svoje kolegice, vlasnice jedne knjižare i papirnice.

"Ona ima milijardu olovaka u ponudi kao što ja imam milijardu žvakaćih guma u trgovini. Za sve to treba promijeniti etiketu, a nema radnika ni da joj pokriju dvije smjene pa sama radi jednu. Samo taj trošak da sve to ispiše morat će ukalkulirati negdje u cijenu i dići tu cijenu, ne zato što je bahata, nego jer je prisiljena na to. Mi se stalno vrtimo u krug. Svi vide da to nije antiinflacijska mjera, nego mjera koja potiče inflaciju", kaže Kramar.

Prepričava i slučaj još jedne kolegice, vlasnice obrta.

"Pedeset joj je godina, već je umorna od svega i najradije bi išla u mirovinu. Evo nekidan mi je rekla kako zbog sidrenja cijena mora kupiti novi kompjuterski program pa s njim dodatnu zaštitu, dodatni internet, pisač etiketa, ovo-ono... Imat će trošak od barem 3000 eura da bi svako jutro ažurirala podatke koji će biti isti kao što su bili jučer ujutro."

Zahtjevi

Na prosvjedu 10. listopada organizatori će predstaviti niz zahtjeva. Tražit će reviziju i ukidanje Odluke o sidrenju cijena. Zahtijevat će i da se prije uvođenja novih opterećenja provode detaljne analize, da se promjene najavljuju pravodobno, a obveze i sankcije budu razmjerne. Konačno, tražit će da predstavnici poduzetnika, obrtnika i iznajmljivača budu uključeni u donošenje propisa koji ih se izravno tiču.