GRAĐANIN Hrvatske ima tri puta veće šansu poginuti kada sjedne u automobil nego građanin Švedske, upozorila je udruga Sigurnost u prometu povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve u cestovnom prometu.

288 poginulih u 2018. godini

“Do jučer je u 2018. godini na hrvatskim cestama poginulo 288 osoba”, rekao je dr. sc. Željko Marušić upozoravajući da je najveći problem neučinkovito pravosuđe koje ne kažnjava dovoljno oštro najteže prekršitelje. Ubojice za volanom u Hrvatskoj se imaju velike šanse izvući bez većih posljedica. No, nije samo kažnjavanje način da se smanji broj stradalih u prometu.

Jeftiniji taksi učinkovitiji od deset drugih mjera

“Treba poticati korištenje javnog prijevoza, jeftiniji taksi može spriječiti više nesreća nego deset drugih mjera, roditelje treba upozoravati da mladima ne kupuju skutere kao nekakvu nagradu jer je zaista veliki broj poginulih na dva kotača”, rekao je Marušić.

Georg Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu smatra da bi se pravosuđe moralo fokusirati na recidiviste koji uporno čine najteže prometne prekršaje.

Najgori u Europi

“Izvjesnost kažnjavanja mora postati jasna. Kad građani vide da se i za najteže prekršaje daju minimalne kazne onda ne osjećaju da čine nešto loše kada krše prometna pravila”, rekao je Lisicin.

Hrvatska je na dnu ljestvice u Europskoj uniji po broju poginulih u prometu. Iza nas su samo Bugarska i Rumunjska. U posljednjih deset godina na hrvatskim je cestama poginulo 4111 ljudi, a teško je ozlijeđeno više od 30 tisuća osoba. 

Oduzimanje automobila

“Ta statistika nije realna, zapravo smo najgori u Europi jer se stopa stradalih računa na temelju brojke od 4,3 milijuna stanovnika, a ne na realnoj brojci od 3,9 milijuna. Štoviše, iz Hrvatske posljednjih godina masovno iseljavaju osobe dobnih skupina koje najviše stradavaju pa je brojka još poraznija”, rekao je Željko Marušić.

Hrvatska je planirala broj poginulih u prometu smanjiti na 213 godišnje do 2020. godine, no čini se da od toga neće biti ništa. U 2017. godini čak smo imali povećanje broja smrtno stradalih. Zbog toga se planiraju izmjene zakona kojima se strože kažnjavalo prekršitelje. Za najteža djela predviđa se i oduzimanje automobila, a jedna od ideja je i naplaćivanje kazni po platežnoj moći što bi značilo da oni koji više zarađuju više i plaćaju.

Kazne su dovoljne, ali sudovi ih ne izriču

“Mislim da su naše kazne i sada dovoljno visoke, problem je što sudovi često izriču kazne ispod zapriječenog minimuma”, ustvrdio je Lisicin. Dodao je i da se po podacima Hrvatskog ureda za osiguranje godišnje isplati 8 milijardi kuna odšteta za nezgode.

“Nije točno da novca nema, curi nam kroz prste”, zaključio je.