Hrvati i dalje sve više dižu kredite

Hrvati i dalje sve više dižu kredite
Foto:Pixsell/Igor Šoban

UKUPNI krediti stanovništvu krajem kolovoza ove godine iznosili su 130 milijardi kuna, što je na osnovu stanja kredita nominalni rast za 6,3 posto na godišnjoj razini, a na mjesečnoj rast za 0,2 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). 

Pri tome pozitivne godišnje stope rasta traju neprekidno od rujna 2017. potvrđujući oporavak kreditne aktivnosti u segmentu stanovništva, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u utorak objavljenom osvrtu na podatke središnje banke. 

Prema podacima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) plasmani sektoru stanovništva zabilježili su neznatno usporavanje kretanja kreditne aktivnosti, budući da je na godišnjoj razini zabilježen rast od 7 posto (u srpnju 7,1 posto).

Povećana sklonost zaduživanja u kunama

Iz HNB-a to usporavanje objašnjavaju blagim usporavanjem godišnjeg rasta gotovinskih nenamjenskih kredita na 12,2 posto, dok se rast stambenih kredita zadržao na razini iz prethodnog mjeseca (4,6 posto). 

Promatra li se valutna struktura, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva zadržao se u kolovozu na 53,6 posto, što, kako napominju iz RBA, upućuje na povećanu sklonost zaduživanja u lokalnoj valuti u uvjetima niskih kamatnih stopa na domaćem tržištu.

"Kunski krediti stanovništvu krajem kolovoza iznosili su 69,8 milijardi kuna te je uz godišnji rast za 11,5 posto nastavljen trend pozitivnih godišnjih stopa koji traje od 2013. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 0,4 posto", navode analitičari RBA.

55,2 milijarde kuna stambenih kredita

Ukupni devizni i krediti uz valutnu klauzulu sektora stanovništva krajem kolovoza iznosili su 60,3 milijarde kuna te su, uz blagi rast na mjesečnoj razini (0,1 posto), na godišnjoj razini zabilježili također skromni rast od 0,8 posto.

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu najznačajniji udio (42,4 posto) odnosi se na stambene kredite, koji su krajem kolovoza iznosili 55,2 milijarde kuna. "I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture", napominju iz RBA. Naime, kako objašnjavaju, udio kunskih kredita, koji su na kraju kolovoza iznosili 16,5 milijardi kuna (mjesečni rast za 0,4 posto te godišnji 9,9 posto), porastao je na 30 posto s 28 posto u kolovozu 2018. Krediti uz valutnu komponentu krajem kolovoza bili su na razini 38,7 milijardi kuna (rast 0,3 posto na mjesečnoj i 2 posto na godišnjoj razini). 

Skromne stope rasta kredita poduzećima

Druga najznačajnija vrsta kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 39,8 posto, iako nešto sporijom dinamikom posljednjih mjeseci, nastavlja bilježiti dvoznamenkaste godišnje stope rasta. Uz godišnju stopu rasta od 11,5 posto gotovinski nenamjenski krediti krajem kolovoza iznosili su 51,8 milijardi kuna.

"Ovakva kretanja rezultat su povoljnih kretanja na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti) u okruženju niskih troškova financiranja uz  i dalje visoke razine potrošačkog optimizma. Očekujemo da će i do kraja godine kreditna aktivnost banaka nastaviti s rastom predvođena kreditiranjem sektora stanovništva, no ipak nešto sporijim dinamikom. I dok se u uvjetima dobrog punjenja proračuna može računati s daljnjim razduživanjem središnje države, krediti poduzećima mogli bi bilježiti tek skromne stope rasta", zaključuju analitičari RBA.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara