Hrvati masovno dižu gotovinske kredite, u HNB-u zabrinuti

Hrvati masovno dižu gotovinske kredite, u HNB-u zabrinuti
Foto: Pixsell/Igor Soban

HRVATSKA narodna banka zabrinuta je zbog velikog rasta nenamjenskih gotovinskih kredita ove godine, javlja Nova TV.

Naime, kamate na nenamjenske gotovinske kredite su relativno niske, a krediti od par desetaka tisuća kuna mogu se dobiti i bez posjećivanja poslovnice banke. No problem nastaje ako građani za par godina više ne budu od čega imali vraćati te kredite.

Samo jedna austrijska banka je ove godine izdala tri milijarde i 700 milijuna kuna gotovinskih kredita. 

"Ljudi više nisu toliko oprezni"

"Povoljniji makroekonomski trendovi, gospodarski oporavak, niska razina kamatnih stopa - sve to utječe na oporavak kreditiranja građana. Međutim, ono što treba reći, iako gotovinski krediti rastu po stopi od 27 posto u 2018. godini, treba reći da se prosječan iznos gotovinskog kredita zapravo smanjio s nekih 61 tisuću kuna na 52 tisuće kuna", rekao je Dario Gabrić iz Erste banke.

"Više nisu toliko oprezni i uzimaju kredite. Međutim, u tom broju novih kredita skriva se jedan broj onih koji su refinancirali svoje stare kredite pod puno povoljnijim uvjetima tako da to treba gledati iz malo šire perspektive. Nema razloga za zbrinutost", ustvrdio je pak financijski savjetnik Vjeko Peretić.

No zabrinutost ipak postoji u Hrvatskoj narodnoj banci, ali i Udruzi za financijsku pismenost, u kojoj kažu da bi građani trebali dvaput razmisliti prije dizanja gotovinskih kredita.

"Hoće li ih moći vraćati i za deset godina, da se ne bi prezadužili. Gotovo dvije trećine građana da ostanu ovog trenutka bez izvora prihoda ne bi mogli podmirivati svoje osnovne troškove niti tri mjeseca, o kreditima da i ne govorimo", rekla je predsjednica Udruge Štedopis Marina Ralašić.

U studiju Nove TV gostovao je Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora istraživanja HNB-a, a razgovor s njim prenosimo u cijelosti.

Zašto je HNB zabrinut zbog rasta plasmana gotovinskih kredita?

Zadnje tri godine došlo je do oživljavanja kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu. Najdinamičniji je rast upravo gotovinskih kredita.

Radi se o kreditima koji se odobravaju uz više kamatne stope nego što su kamatne stope na druge kredite. Radi se o kreditima s relativno visokim iznosima, do 50 tisuća eura.

A radi se i o kreditima na relativno dugi rok, uglavnom na rok od deset godina. Radi se i o kreditima koji su relativno manje osigurani od drugih kredita.

Što je tu zabrinjavajuće?

Samo po sebi, nema puno takvih kredita. To nije veliki problem u ovom trenutku. Radi se o tome da treba voditi računa o tome da te kredite treba i otplatiti.

Stvari tijekom narednih deset godina, hipotetski gledano, mogu biti lošije nego što su sada.

Postoji li neki veliki rizik kojega građani možda nisu svjesni, a mogao bi se pojaviti kasnije?

Ne radi se o nekakvom riziku. Svatko treba biti svjestan toga da se zadužuje na dugi rok u velikim iznosima i treba voditi računa o tome da stvari uvijek mogu krenuti u neželjenom smjeru.

Ne znači da je velika vjerojatnost toga, ali to se može dogoditi i svatko treba biti toga svjestan.

Otkud odjednom takva ponuda banaka?

Tijekom zadnjih godina imamo takozvanu iznimno ekspanzivnu monetarnu politiku, radi se o tome da se kreira puno novca. Ima jako puno slobodnih sredstava u sustavu.

To ne radi samo HNB nego i europska Središnja banka i likvidnost iz Europe se također prelijeva u Hrvatsku. To je rezultat iznimno ekspanzivnih monetarnih politika posljednjih godina.

Kako HNB može reagirati i zaštititi građane od njih samih?

U ovom trenutku za tim nema potrebe, osim da se izda nekakvo upozorenje. Nema toliko tih kredita da bi oni predstavljali takozvani sistemski rizik ili rizik za bankarski sustav kao cjelinu. U svakom slučaju, HNB to prati i reagirat će ako bude potrebno.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara