DRŽAVNI zavod za statistiku (DZS) je nedavno objavio Izvješće o prirodnom kretanju stanovništva u 2017. godini kao i članak o demografskim trendovima koji pokazuju neke zanimljive podatke.

Posebno su nam zapeli za oko podaci koji se odnose na obiteljske odnose Hrvata, odnosno na sklapanje brakova i razvode, te na skrb o djeci nakon razvoda braka. Pokazalo se, u usporedbi statističkih podataka 2016. i 2017. godine, kako Hrvati sve manje sklapaju crkvene brakove. 

Izjednačava se broj crkvenih i građanskih vjenčanja

DZS je u sklopu svog Izvješća za 2017. godinu objavio i podatke o broju sklopljenih brakova. U 2017. godini brak je sklopilo 20.310 parova, a kada pogledamo detaljnije, vidimo kako se gotovo izjednačio broj građanskih i crkvenih brakova. Naime, od ukupnog broja sklopljenih brakova 51,6 posto sklopljenih brakova bili su crkveni brakovi, a 48,4 posto brakova bilo je građanskih. 

Konkretno, od 20.310 sklopljenih brakova u 2017. godini 9824 braka su bila građanska, a njih 10.486 bilo je vjerskih odnosno crkvenih. 

Ako pregledamo podatke za 2017. godinu, vidjet  ćemo kako je građanskih brakova više bilo u sljedećim županijama: Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj i Istarskoj županiji te u Gradu Zagrebu.

Kada se pak radi o gradovima, u 59 od 128 gradova u Hrvatskoj sklopljeni su građanski brakovi. Dakle, gotovo u polovici gradova. Na ovo valja napomenuti kako je ovdje ubrojen i Grad Zagreb koji ima status grada županije.

Kakvo je stanje s crkvenim i građanskim brakovima bilo u 2016. godini?

Podatke o vrsti sklopljenih brakova za 2017. godinu možemo usporediti s, primjerice, podacima iz 2016. godine. Te godine je u Hrvatskoj sklopljeno ukupno 20.467 brakova. Pritom je građanskih bilo 9307, a crkvenih 11.160. 

Pregledano po županijama, više građanskih brakova bilo je u Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj te u Istarskoj županiji.

Kada se pak radi o gradovima, u 40 od 128 gradova u Hrvatskoj su 2016. godine sklopljeni civilni, odnosno građanski brakovi.

Smanjen broj razvoda u odnosu na 2016. godinu

U 2017. godini je razvedeno 6265 brakova, odnosno 11 posto manje nego 2016. godine. Prosječno trajanje razvedenog braka bilo je 14,7 godina.

Što se tiče razvoda u 2017. godini, najveći broj djece iz 6265 razvedenih brakova, njih 3122, dodijeljeno je na čuvanje i odgoj majci. 

Njih 407 dodijeljeno je očevima, dok roditelji dijele skrb nad 170 djece. Drugoj osobi ili ustanovi dodijeljeno je 11 djece.

Prema podacima zabilježenima do kraja listopada 2018. u Hrvatskoj je sklopljeno 17756 brakova. U isto vrijeme razveden je 4881 brak.

Rađa se sve manje djece

Statistički podaci pokazuju kako se sve manje obitelji odlučuje imati djecu. Od 1998. godine naovamo u Hrvatskoj se rađa sve manje djece. 2003. godine je njihov broj prvi put pao ispod 40.000 tisuća. U 2017. godini je u Hrvatskoj rođeno 36,6 tisuća djece, a najviše ih je rođeno u srpnju. 

Osim toga, DZS dodaje i kako se promijenila prosječna dob majke pri prvom porođaju. 1990. godine je prosječna dob majke pri prvom porođaju iznosila 24,3 godine dok je 2017. godine iznosila 28,9 godina.

Od 36.556 djece koja su 2017. godine rođena u Hrvatskoj, u braku je rođeno njih 29.282, dok je 7274 djece rođeno u izvanbračnim zajednicama. 

Od ukupnog broja djece, njih 19.091 rodile su majke u dobi od 30 do 39 godina. Njih 15.154 rodile su majke u dobi od 20 do 29. 990 djece rodile su majke u dobi od 15 do 19 godina. Sedmoro djece rodile su djevojčice mlađe od 15 godina, dok se jednom djetetu ne zna dob majke.

Smanjuje se broj Hrvata

DZS ističe kako je vidljiv trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. Tako ističu kako je, primjerice, 2008. godine prema procjeni stanovništva procijenjeno kako u Hrvatskoj živi 4.309.796 milijuna Hrvata. 

Taj broj se smanjio za 204 tisuće stanovnika u sljedećih deset godina, odnosno do kraja 2017. godine. Prema procjenama, u Hrvatskoj je na kraju 2017, godine živjelo 4.105.493 stanovnika.

U siječnju 2017. godine broj umrlih prešao 6000

Prema posljednjim podacima, u 2017. godini je umrlo 5477 osoba, što je 3,8 posto više nego u 2016. godini. Najviše osoba umrlo je u siječnju.

Ujedno iz DZS-a javljaju da je to bilo prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u samo jednom mjesecu prešao broj od 6000.

Sve se više ljudi odseljava - najviše u Njemačku

Prema informacijama koje se temelje na prikupljanju podataka od strane MUP-a, u Hrvatsku je u 2017. doselilo 15,6 tisuća ljudi. Porast broja doseljenih stanovnika povećava se od ulaska Hrvatske u EU. U isto vrijeme povećava se i broj onih koji su se odselili. 

Tako se 2017. godine iz Hrvatske iselilo 47,4 tisuće stanovnika, objavio je DZS. Najviše stanovnika se, kao i prethodnih godina, odselilo u Njemačku.