HRVATI u Peruu okupili su se na tradicionalnom božićnom ručku u gradu Limi i pokazali da hrvatski identitet živi tisućama kilometara daleko u Južnoj Americi, rekla je Hini počasna konzulica Ana Maria Kuljevan. U sjedištu iseljeničke udruge "Dubrovnik" okupilo se 128 osoba, među kojima brojna djeca.

"Hrvatski Božić živi u Limi, tisućama kilometara daleko od naše domovine koju nosimo u srcu", rekla je Kuljevan.  Temperatura u Limi iznosi 23 Celzijeva stupnja, a dan u udruzi obilježila je topla i obiteljska atmosfera. Na velikom platnu projicirane su slike raznih hrvatskih krajeva, stvarajući emocionalni most sa zemljom podrijetla.

Svirač u liku Svetog Nikole uljepšao je ručak svirajući harmoniku, a kasnije su hrvatske pjesme prožele prostor dubokim božićnim duhom. "Bio je to spoj obitelji, tradicije, gastronomije i glazbe kako bismo pokazali da hrvatski identitet nadilazi granice i ostaje živ gdje god živi njegova zajednica", objasnila je Kuljevan.

Ukrasili su jaslice, božićno drvce...

Prisutni su uživali u dubrovačkom jelu "šporki makaruli" i ćevapčićima uz ajvar, a završnicu su zasladili mađaricom, klasičnom hrvatskom pitom. Mališanima su bile pripremljene krafne, jedna od njihovih omiljenih slastica.

Na terasi ukrašenoj trobojnom vrpcom nalazile su se pšenica i svijeće, simbolizirajući život i nadu. "Mališani su uživali u pripovijedanju hrvatskih božićnih običaja kroz lutkarsku predstavu, sudjelovali su u izradi vlastitog Svetog Nikole, zabavljali su se na toboganu na napuhavanje, a i odrasli i mali s velikim su oduševljenjem uživali u božićnoj tomboli", ispričala je Kuljevan.

Dekoracija je pojačala osjećaj identiteta. Uz hrvatsko božićno drvce okićeno tradicionalnim drvenim igračkama iz Hrvatskog zagorja, na izlozima objekta bili su božićni crteži i fraze na hrvatskom poput "Sretan Božić". Jaslice su ukrasili svijećama i drvenim kućicama u skladu s katoličkom tradicijom i hrvatskom kulturnom baštinom.

Peru je prva južnoamerička država u koju su došli Hrvati

"Jedan od najemotivnijih trenutaka bio je kada su obitelji redom dolazile napraviti obiteljsku fotografiju pored bora i jaslica, ostavljajući zajedničku uspomenu na Božić proživljen s ponosom, emocijama i osjećajem pripadnosti", rekla je počasna konzulica.

"Oživjeli smo hrvatsku tradiciju te ju prenijeli novim naraštajima", dodala je. U Peruu živi 196.000 osoba koje nose hrvatsko prezime ili imaju neki drugi podatak koji upućuje na to da se radi o potomcima hrvatskih iseljenika, podatak je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Peru je prva južnoamerička država u koju su došli Hrvati u 16. stoljeću. Kronike govore kako je dubrovački vlastelin Basilije Basiljević 1573. godine došao ondje, poput tisuća drugih Europljana, privučen legendom o El Doradu, starom gradu Inka punom tajni i bogatstva.

Nova skupina Hrvata stigla je u Peru nakon Drugog svjetskog rata

Hrvati su u Peru u nešto većem broju počeli stizati u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća. Bili su to uglavnom Dubrovčani, a nešto manje ljudi iz drugih krajeva Dalmacije i Hrvatskog primorja.

Oslobađanjem od kolonijalne vlasti i uspostavom Republike Peru, država je pokrenula rudarstvo što je potaknulo neke Hrvate da se zapute u Ande i među prvima počnu s eksploatacijom bakra, zlata i srebra. Nakon Drugog svjetskog rata u Peru je 1948. stigla skupina od oko 1000 hrvatskih političkih emigranata iz svih krajeva Hrvatske.