VODIK je gorivo koje bi u budućem energetskom sustavu, 100% baziranom na obnovljivim izvorima energije, trebalo imati značajnu ulogu. Tehnologije proizvodnje, skladištenja i korištenja vodika istražuju se već desetljećima, neke su već u komercijalnoj primjeni (kao npr. automobili), a neke su u pokaznoj primjeni (autobusi, kamioni, vlakovi, u zadnje vrijeme brodovi, pa čak i zrakoplovi), stoji u priopćenju s Dana inženjera strojarstva u Vodicama, gdje se dodaje da se očekuje da će Hrvatska do 2025. imati prvo postrojenje za proizvodnju vodika.

Ne iznenađuje stoga da je vodik kao gorivo budućnosti bio središnja tema 7. Dana inženjera strojarstva, o kojoj je održan i okrugli stol, koji je vodio prof. dr. sc. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, a sudionici su bili Kristina Posilović (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Tomo Galić (INA), Iva Ridjan Skov (Aalborg University), Ivana Chaux Jukić (SMO Solar Process) i Davor Rubinić (Siemens Energy).

EU Strategija za vodik

Prošle godine, istaknuto je na okruglom stolu, EU je donijela strategiju za vodik, kojoj je cilj stvoriti uvjete za masovnu primjenu vodika. Strategija predviđa do 2030. investicije za izgradnju 40 GW elektrolizatora, dodatne kapacitete solarnih elektrana i vjetroelektrana, koje bi proizvodile električnu energiju za te elektrolizatore, te investicije u transport, skladištenje i distribuciju vodika, uključujući i punionice vodika, u iznosu od 309 do 447 milijardi eura. Nadalje, vodik pruža mogućnost skladištenja velikih količina energije na duži rok (nekoliko dana do nekoliko mjeseci) i tu može imati prednost nad baterijama za spremanje viškova energije iz solarnih sustava.

U tijeku je izrada hrvatske Strategije za vodik

Hrvatska vlada, istaknuo je prof. dr. sc. Barbir, donijela je u veljači ove godine Odluku o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine te je u tijeku izrada prijedloga Hrvatske strategije za vodik.

Govoreći o ulozi vodika u hrvatskoj energetskoj tranziciji, naglašeno je da on povećava primjenu i integraciju obnovljivih izvora energije, omogućuje integraciju sektora (transport, industrija), služi kao spremnik energije, pomaže dekarbonizirati promet, ali i industrije kao gorivo ili sirovina.

Tako INA već radi na pripremi, rekao je Galić, za uvođenje vodika u transportni sektor. "Vidimo vodik kao priliku. Zbog zaštite okoliša doći će svakako do smanjenja potražnje za dizelskim gorivima i u tim smislu gledamo kako da paralelno ponudimo alternativno obnovljivo gorivo, odnosno vodik", istaknuo je Galić. 

Iva Ridjan Skov, mlada hrvatska znanstvenica, profesorica na sveučilištu u Kopenhagenu, koja se specijalizirala za vodik, naglasila je da je Danska, pak, primjer zemlje s uspješnom energetskom tranzicijom.

"Danska ima 40 godina efikasnog energetskog planiranja, velik je proizvođač obnovljivih tehnologija, bave se gorivima koja nastaju konverzijom vodika u tekuća i plinovita goriva. Do 2030. godine Danska bi trebala na 70 posto smanjiti udio emisija CO2", rekla je Ridjan Skov, dodajući da vodik u Danskoj ima ulogu u dekarbonizaciji u prometnom sektoru.

Dodijeljeno počasno članstvo i nagrade HKIS-a za doprinos struci

U sklopu 7. Dana, koji se održavaju u Vodicama, dodijeljene su i nagrade, pa je tako za osobit doprinos stručnom djelovanju, kao i sadržajnoj kvaliteti djelovanja Komore u cjelini, kao i njegov ukupan doprinos strojarskoj djelatnosti, status počasnog člana HKIS-a dodijeljen Jadranku Stilinoviću, dipl. ing. stroj. Inženjer Stilinović više od 50 godina projektirao je i obavljao stručni nadzor na zavidnom broju objekata, educirao brojne mlade inženjere te dao ogroman doprinos strojarskoj struci u cjelini.

Dobitnici Diplome HKIS-a za doprinos strojarskoj struci i razvoju strojarske djelatnosti su Vladimir Paun, dipl. ing. stroj., i Goran Rak, dipl. ing. stroj. Inženjer Paun više je od 40 godina proveo u strojarskoj struci na poslovima održavanja i izvođenja te poglavito projektiranja i stručnog nadzora, tijekom kojeg je primjenama modernih rješenja i tehnologija, kao i razvoja kolegijalnih odnosa, u bitnome doprinio strojarskoj struci i razvoju strojarske djelatnosti.

Inženjer Rak proveo je 46 godina u struci na poslovima planiranja i stručnog nadzora, a, među ostalim poslovima, bavio se i realizacijom projekata vodovoda i kanalizacije
"Strojarstvo - od izazova do rješenja" ovogodišnji je moto 7. Dana, koji do petka, 24. rujna, okupljaju brojne stručnjake iz sektora strojarstva, ali i profesore i studente tehničkih i ostalih srodnih i interdisciplinarnih studija, a konferenciju je otvorio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Darko Horvat.