HRVATSKA ima dovoljno nezaposlenih koji mogu obavljati sezonske poslove u poljoprivredi, kaže se u analizi konzultantske tvrtke Smarter, u kojoj smatraju da se radi motivacije za rad tim nezaposlenima ne bi trebala ukidati prava poput socijalne pomoći ili naknade s burze.

Navode da je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Hrvatskoj više od 153 tisuće nezaposlenih, pri čemu je taj broj u ožujku i prvoj polovici travnja narastao za oko 30 tisuća osoba.

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su osobe sa završenom srednjom školom

Pritom, u obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri godine i školom za KV i VKV radnike, a u evidenciji HZZ-a prijavljeno je 4528 nezaposlenih osoba poljoprivredne struke.

"Svi navedeni pokazatelji upućuju na to da na HZZ-u imamo sasvim dovoljan bazen nezaposlenih osoba koje mogu obavljati poslove u poljoprivredi", ocjenjuju iz Smartera te upozoravaju da se radnici koji su nezaposleni vrlo teško odlučuju za rad u poljoprivredi, pa se stoga mora pronaći način da ih se motivira.

HZZ bi mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi

Kažu da bi HZZ mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se svi oni koji mogu i žele, mogli prijaviti i raditi u sezoni koja dolazi, slično kako je to nedavno napravila Francuska.

"Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava koja ostvaruju kroz razne vidove socijalne pomoći jer se nezaposlene osobe često ne žele uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava“, smatraju u Smarteru, iz kojeg navode i podatak da je potražnja za zapošljavanjem stranih radnika u poljoprivredi iskazana kvotom za 2.150 radnika, no kako je lani iskorištena za samo 109 radnika.

Nedostatak radne snage trenutno je ključni problem u poljoprivredi

Smatraju da bi stoga Hrvatska mogla kao mjeru zadržati pravo na naknade s burze onim nezaposlenima koji se odluče na sezonski rad u poljoprivredi, što bi im u konačnici omogućilo da ostvare pravednu zaradu. 

Nedostatak radne snage trenutno je ključni problem u poljoprivredi, kažu u Smarteru. 

Navodi se da je preko vaučera, to jest ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, u 2019. godini radilo 14.190 radnika, za 1530 poslodavaca.

Prošle godine sezonski je radnik prosječno radio 22 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi

Prosječno je sezonski radnik radio 22 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi pri čemu je lani iskorišteno ukupno 306.625 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi. Vrijednosni kupon vrijedi za svaki dan rada sezonskog radnika. 

"S obzirom na to da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju niti se bitno mijenja struktura poljoprivredne proizvodnje, možemo zaključiti da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti kao i prošle godine", ocjenjuje se.

Broj sezonaca sigurno premašuje 50.000

Tijekom prva tri mjeseca 2020. godine iskorišteno je 74.386 vrijednosnih kupona, koristilo ih je mjesečno prosječno 205 poslodavaca, a u tom razdoblju ukupno je ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi sklopilo je ukupno 4015 radnika.  

Iz Smartera ističu da, osim sezonaca koji rade preko vaučera, postoje i oni koji su prijavljeni, ali i sezonci koji rade na crno, pa tako ocjenjuju da je broj sezonskih radnika i četiri do pet puta veći, a sigurno premašuje 50 tisuća.

Iz Smartera ističu da veliku odgovornost u privlačenju radnika za rad u poljoprivredi imaju i poslodavci

Njihova analiza pokazuje da zbog sadašnje situacije s ograničenim kretanjem na tržištu ima dosta ljudi koji već dugi niz godina idu na sezonski rad u poljoprivredi u Njemačku, Austriju, Italiju i druge zemlje EU-a, koje plaćaju bolju dnevnicu nego što to mogu ponuditi domaći OPG-ovi i poljoprivredne tvrtke.

Iz Smartera ističu da veliku odgovornost u privlačenju radnika za rad u poljoprivredi imaju i poslodavci koji im moraju zajamčiti rad na temelju ugovora, poštivanje svih ugovorenih uvjeta, kao i osigurati im potrebnu zaštitnu opremu.