HRVATSKA JE DALEKO ODMAKLA U PROCESU USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA S ACQUISOM
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska je daleko odmakla u procesu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, a to potvrđuje i mišljenje Europske komisije koja je prepoznala napore koje čini RH na putu približavanja EUu, izjavila je u petak za Hinu pomoćnica ministrice za europske integracije Tamara Obradović.
"Hrvatska je vrlo daleko odmakla u samom procesu usklađivanja zakonodavstva. To na jedan način potvrđuje i samo mišljenje Europske komisije koja je prepoznala napore Hrvatske u intenzivnom usklađivanju zakonodavstva", ocijenila je Obradović, dodajući da je Europska komisija, kao i RH, svjesna da se sada treba usredotočiti na "jačanje administrativnih struktura za daljnu provedbu takvog zakonodavstva".
Ona je podsjetila da je 2000. godine počeo proces dobrovoljnog usklađivanja zakonodavstva te da je do danas ukupno usklađeno 116 zakonskih akata. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i EU-a 2001. godine, usklađivanje je postalo bespovratno i obvezno.
Prema njezinim riječima, najviše do sada u zakonodavnom smislu izvršeno je 2003. kada je usklađivanje prošlo 78 zakonskih akata. Pritom je usklađivanje zakona bilo usredotočeno na prioritete iz SSP-a, tako da su 2003. donijeti okvirni zakoni za tehničko zakonodavstvo, intelektualno vlasništvo, tržišno natjecanje, državne potpore i zaštitu potrošača, istaknula je pomoćnica ministrice.
Ona je dodala da je Vlada usvojila Nacionalni program za pridruživanje EU-u za 2004. godinu u kojem je stavljen naglasak na provedbu podzakonskih akata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ono što ne smijemo nikako zaboraviti je da usklađivanje ne prestaje donošenjem i usvajanjem zakona već da je apsolutno ključna njihova provedba", istaknula je.
Tako se na primjer ove godine, pojasnila je dalje Obradović, traži uspostava novih, vjerojatno šest institucija, koje će provoditi donesene zakone i podzakonske akte.
Prema njezinoj procjeni, zaključno s 2004. godinom sveukupno će biti usklađeno oko 170 zakona.
Nakon što Vijeće ministara donese odluku o početku pregovora s Hrvatskom počinje postupak "screeninga" koji detaljno analizira usklađenost zakonodavstva, a koji će trajati otprilike tri do četiri mjeseca nakon čega će RH dobiti jasne odrednice što još konkretno treba izmijeniti i prilagoditi, rekla je Obradović.
Na pitanje je li nerealno očekivati da Hrvatska postane članicom EU-a 2007. godine, Obradović je rekla da je "interni cilj i interno strateško opredjeljenje dosegnuti razinu spremnosti za članstvo u EU u 2007. godini".
"Ukoliko mi budemo odgovorni u ispunjavanju tih naših unutarnjih ciljeva vrlo je realno za očekivati da ćemo 2007. ispuniti i dosegnuti upravo onu razinu koju želimo - a to je razina spremnosti ulaska u EU."
U trenutku ulaska u EU, Hrvatska će još uvijek imati neprovedene dijelove acquisa communautairea koji će biti ostavljeni za prijelazno razdoblje. Republika Slovenija također će na dan ulaska 1. svibnja prema ocjeni Europske komisije imati određeni postotak acquisa koji nije implementiran. Međutim, budući da on nije ključan neće onemogućiti ulazak Slovenije u EU, rekla je Obradović.
Što se tiče 80.000 stranica acquisa, čiji se obim stalno spominje u izjavama dužnosnika EU-a u kontekstu velikog i teškog posla, pomoćnica ministrice je pojasnila: "Uvijek se zadržavamo na broju od 80 tisuća stranica, ali ono što treba razumjeti je da od tih 80.000 stranica jedan ogroman dio otpada na uredbe koje su direktno primjenjive i s kojima se vrlo rijetko vrši usklađivanje. Ono s čim se primarno vrši usklađivanje su direktive, a na to već otpada puno manji broj stranica acquisa".
(Hina) xkga ynab
"Hrvatska je vrlo daleko odmakla u samom procesu usklađivanja zakonodavstva. To na jedan način potvrđuje i samo mišljenje Europske komisije koja je prepoznala napore Hrvatske u intenzivnom usklađivanju zakonodavstva", ocijenila je Obradović, dodajući da je Europska komisija, kao i RH, svjesna da se sada treba usredotočiti na "jačanje administrativnih struktura za daljnu provedbu takvog zakonodavstva".
Ona je podsjetila da je 2000. godine počeo proces dobrovoljnog usklađivanja zakonodavstva te da je do danas ukupno usklađeno 116 zakonskih akata. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i EU-a 2001. godine, usklađivanje je postalo bespovratno i obvezno.
Prema njezinim riječima, najviše do sada u zakonodavnom smislu izvršeno je 2003. kada je usklađivanje prošlo 78 zakonskih akata. Pritom je usklađivanje zakona bilo usredotočeno na prioritete iz SSP-a, tako da su 2003. donijeti okvirni zakoni za tehničko zakonodavstvo, intelektualno vlasništvo, tržišno natjecanje, državne potpore i zaštitu potrošača, istaknula je pomoćnica ministrice.
Ona je dodala da je Vlada usvojila Nacionalni program za pridruživanje EU-u za 2004. godinu u kojem je stavljen naglasak na provedbu podzakonskih akata.
Tako se na primjer ove godine, pojasnila je dalje Obradović, traži uspostava novih, vjerojatno šest institucija, koje će provoditi donesene zakone i podzakonske akte.
Prema njezinoj procjeni, zaključno s 2004. godinom sveukupno će biti usklađeno oko 170 zakona.
Nakon što Vijeće ministara donese odluku o početku pregovora s Hrvatskom počinje postupak "screeninga" koji detaljno analizira usklađenost zakonodavstva, a koji će trajati otprilike tri do četiri mjeseca nakon čega će RH dobiti jasne odrednice što još konkretno treba izmijeniti i prilagoditi, rekla je Obradović.
Na pitanje je li nerealno očekivati da Hrvatska postane članicom EU-a 2007. godine, Obradović je rekla da je "interni cilj i interno strateško opredjeljenje dosegnuti razinu spremnosti za članstvo u EU u 2007. godini".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ukoliko mi budemo odgovorni u ispunjavanju tih naših unutarnjih ciljeva vrlo je realno za očekivati da ćemo 2007. ispuniti i dosegnuti upravo onu razinu koju želimo - a to je razina spremnosti ulaska u EU."
U trenutku ulaska u EU, Hrvatska će još uvijek imati neprovedene dijelove acquisa communautairea koji će biti ostavljeni za prijelazno razdoblje. Republika Slovenija također će na dan ulaska 1. svibnja prema ocjeni Europske komisije imati određeni postotak acquisa koji nije implementiran. Međutim, budući da on nije ključan neće onemogućiti ulazak Slovenije u EU, rekla je Obradović.
Što se tiče 80.000 stranica acquisa, čiji se obim stalno spominje u izjavama dužnosnika EU-a u kontekstu velikog i teškog posla, pomoćnica ministrice je pojasnila: "Uvijek se zadržavamo na broju od 80 tisuća stranica, ali ono što treba razumjeti je da od tih 80.000 stranica jedan ogroman dio otpada na uredbe koje su direktno primjenjive i s kojima se vrlo rijetko vrši usklađivanje. Ono s čim se primarno vrši usklađivanje su direktive, a na to već otpada puno manji broj stranica acquisa".
(Hina) xkga ynab
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati