BROJNI hrvatski mediji u ponedjeljak su prenijeli navode Politica prema kojima je Hrvatska postala europsko žarište hripavca. List podsjeća da je ta infekcija iz minulih vremena, sastavni dio romana Charlesa Dickensa, posljednja bolest iz viktorijanskog doba koja se vratila na Zapad nakon što je zabilježen porast broja slučajeva ospica, sifilisa, gihta, gube i malarije.

>Politico: Hrvatska je europsko žarište hripavca

Najveći broj oboljelih od 1960.

Prema HZJZ-u, od 1. siječnja 2023. do 5. travnja 2024. u Hrvatskoj je zaprimljena 6381 prijava oboljelih od hripavca. To je značajno povećanje u odnosu na pretpandemijske, a osobito pandemijske godine. Naime, 2019. zabilježeno je samo 56 slučajeva, dok je 2021. zabilježen samo jedan slučaj.

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić kaže da je ovogodišnji broj oboljelih od hripavca najveći još od 1960.

Pad procijepljenosti

Smatra da postoje četiri razloga ovakvog velikog porasta. "Prvi je pad procijepljenosti s nekih 95% u 2000-im godinama, kada su se cijepila praktički sva dojenčad i predškolska djeca", kaže Kaić.

No ističe da pad na razini zemlje nije drastičan. "Trenutno je procijepljenost oko 85% do 90%. To nije tako velik pad da bi se samo njime mogao opravdati zabilježeni porast", tumači.

Novo cjepivo kraće štiti

Kao drugi važan razlog navodi činjenicu da smo prešli s cjelostaničnog cjepiva na acelularno.

"Svuda u svijetu s vremenom se pokazalo da ono pruža kraću zaštitu. Nekoliko godina nakon zadnje doze velik dio cijepljenih izgubi zaštitu. To nije neki problem jer hripavac nije opasan za stariju djecu i adolescente. Najopasniji je za dojenčad. Najviše oboljelih u Hrvatskoj imamo u dobi između 10 i 19 godina", kaže naš prvi epidemiolog.

Manje prokuženje u pandemiji

Treći razlog mogla bi biti nešto manja cirkulacija hripavca, kao i svih drugih zaraznih bolesti u pandemiji covida-19 zbog epidemioloških mjera. "Hripavac je tada nešto manje cirkulirao pa je izostalo uobičajeno prirodno prokuživanje", kaže Kaić.

Bolje dijagnosticiranje

Četvrti razlog je to što se hripavac danas puno bolje identificira nego ranije.

"Trima razlozima stvarnog porasta broja slučajeva hripavca sigurno je pridonijela i bolja dijagnostika. Mi prije nismo radili PCR dijagnostiku za hripavac. Prije smo se oslanjali na serologiju i kultivaciju patogena, pa ga je bilo puno kompliciranije dokazati. PCR dijagnostika je značajno doprinijela identifikaciji. Velika većina naših slučajeva potvrđena je PCR-om. Dakle, to bi bio umjetni porast", tumači Kaić.

Hrvatska nije izvoznik hripavca u druge zemlje

Ističe da nam broj zaraženih posljednjih tjedana pada.

"Najviše slučajeva imali smo u studenom i u prosincu, kada smo imali više od 2000 oboljelih svakog mjeseca. Hripavac je krenuo još prošlog ljeta. No sada ispada da smo mi neki rasadnik u Europi, što nije točno. Naravno, moguće je da se netko kod nas zarazio bakterijom i odnio je u svoju zemlju. No isto tako prvi slučajevi u Hrvatsku također su došli izvana. U više zemalja, primjerice u Češkoj i Norveškoj, broj slučajeva je povećan, a to nije sve vezano uz Hrvatsku", napominje Kaić.

Što je hripavac?

Hripavac, poznat i kao pertusis, vrlo je zarazna respiratorna infekcija uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Prema istraživanjima, R0 za hripavac je između 9.9 i 11.5, što znači da jedna zaražena osoba u prosjeku zarazi nešto više od deset drugih osoba. R0 za ospice je između 12 i 18.

Hripavac se širi kapljično. Može izazvati ozbiljne bolesti kod ljudi svih dobi, ali je najopasniji za dojenčad i značajan je uzrok bolesti i smrti u toj dobnoj skupini.

Simptomi hripavca razvijaju se 7-10 dana nakon infekcije i u početku nalikuju običnoj prehladi, uključujući curenje i začepljenost nosa, crvene, suzne oči, nisku temperaturu i kašalj. Kako bolest napreduje, simptomi uključuju nakupljanje sluzi u grlu, kašalj koji se ne može kontrolirati, duboko udisanje nakon kašlja, povraćanje zbog jakog kašlja i ekstremni umor.

Jak kašalj može dovesti do prekomjernog rada i oštećenja interkostalnih mišića, koji se nalaze između rebara. U ekstremnim slučajevima sila kašlja može biti dovoljno jaka da uzrokuje pucanje ili frakturu rebara.

Hripavac može uzrokovati niz ozbiljnih komplikacija, uključujući upalu pluća koja je relativno česta, dehidraciju i gubitak težine, a u rijetkim slučajevima oštećenje mozga i smrt.