JAVNA rasprava o koristi ulaska Hrvatske u EU stišala se zadnjih godina, a ako se pogleda plan proračuna za 2024., jasno je i zašto. Promatrajući razliku između uplata u proračun EU i dobivenih sredstava, vidi se da je Hrvatska država koja ima najviše financijske koristi od članstva u EU.

Velik dio proračuna Hrvatske ovisi o financijskim sredstvima koje dobije od EU, a istodobno je njen doprinos proračunu EU jedan od najmanjih kad se korigira za broj stanovnika i ekonomsku snagu.

Svaki osmi euro u proračunu ovisi o novcu iz EU

Hrvatski sabor je na sjednici 30. studenog 2023. donio Državni proračun Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu, a kao njegov dio je donesen "Plan prihoda i rashoda po izvorima financiranja 2024.-2026.".

Pod stavkom "Pomoći" u planu proračuna za 2024., koju čine "Pomoći EU", "Ostale pomoći", "Inozemne darovnice", "Refundacije iz pomoći EU", "Fondovi EU", "Ostali programi EU" i "Instrumenti EU nove generacije", planira se prihod od 3.64 milijarde eura.

To je 12.77 posto ukupnih planiranih prihoda, koji iznose 28.52 milijarde eura (iznosi zaokruženi). Jednostavnije rečeno, svaki osmi euro prihoda proračuna Hrvatske ove godine će ovisiti o EU.

Ne planira se bitna promjena u 2025., "Pomoći" (dominantno se radi o sredstvima EU) će se povećati na 3.93 milijarde eura, a ukupni prihodi proračuna na 30.09 milijardi. Proračun će čak i više ovisiti o sredstvima iz EU, 13.06 posto.

Udio proračuna koji ovisi o sredstvima iz EU pada, ali je još jako velik. Hrvatska će 2024. dobivati 74 eura mjesečno po stanovniku

Oslanjanje na EU u proračunu Hrvatske za 2024. nešto je manje nego prijašnjih godina, primjerice 2022. Iako je prema planu proračuna za 2022., koji je donesen krajem 2021., projicirano da 16.42 posto proračuna dolazi iz stavke "Pomoći" (pomoći EU, fondovi EU, programi EU itd.), ostvareno je manje od planiranog.

Točnije, prvim planom proračuna za 2022. planirale su se prikupiti 28.2 milijarde kuna na stavki "Pomoći", što se većinom odnosi na razna sredstva iz EU, ali je ostvareno puno manje, samo 23.85 milijardi kuna. Tako je planirano da 16.4 posto proračuna dolazi iz EU (prema izvorima financiranja), a na kraju je 13.89 proračuna ovisilo dominantno o EU.

Pad prihoda u stavci "Pomoći" uglavnom je rezultat manjih prihoda od fondova EU nego što je očekivano, i to za 1.88 milijardi kuna, kao i ostalih programa EU i instrumenata EU nove generacije. Ipak, određeno poboljšanje je vidljivo.

Možda su 2021., kada se planirao prvi proračun za 2022., precijenjena buduća primanja iz fondova EU. A možda jednostavno Hrvatska nije mogla iskoristiti novac koji joj je bio na raspolaganju. U svakom slučaju, činjenica da se, prema izvorima financiranja, planiralo da 16.4 posto proračunskih prihoda dolazi iz EU porazna je, a na kraju realiziranih 13.89 posto nije puno bolje. 12.77 posto, koliko se planira u 2024., jest napredak, ali nedovoljan. 

Podijeli li se planirani prihod proračuna 2024. pod stavkom "Pomoći" s brojem stanovnika Hrvatske, uz pretpostavku da se broj stanovnika kreće oko 3.85 milijuna (procjena DZS za sredinu 2022.), dobije se da će Hrvatska po stanovniku godišnje iz EU dobiti oko 946 eura, odnosno 79 eura mjesečno. Samo 4 posto sredstava pod stavkom "Pomoći" odnosi se na sredstva dobivena od EU pa je to relativno dobra aproksimacija.

Hrvatska svaki mjesec u proračun EU uplaćuje 13.1 euro po stanovniku

Proračun EU za 2024. izglasan je u iznosu od 143 milijarde eura. Dio toga generira sama EU, ali se dominantno radi o novcu koji uplaćuju države članice. Države razmjerno svojoj ekonomskoj snazi, odnosno svom bruto nacionalnom dohotku (BND), uplaćuje dio BND-a u zajednički proračun, a uvozne carine na proizvode izvan zemalja EU također su dio proračuna EU, kao i mali udio iznosa naplaćenog PDV-a u svakoj članici.

Postoji nekoliko ograničenja, primjerice, ukupna sredstva koja članice alociraju EU ne smiju prelaziti 1.4 posto ukupno ostvarenog bruto nacionalnog dohotka u cijeloj EU. Četvrtina prikupljenih carina također ostaje u blagajni države članice.

Zbroje li se svi načini na koje države članice pridonose u zajednički proračun EU i podjele s brojem stanovnika, lako je zaključiti da Hrvatska malo uplaćuje u proračun. Radi se o iznosu od samo 13.1 euro mjesečno po stanovniku.

Manje uplaćuju samo Rumunjska (12 eura po stanovniku na mjesec) i Bugarska (10.5 eura). Prosjek svih članica je 25.5 eura, a malo više od Hrvatske uplaćuju Slovačka (15 eura), Grčka (15.4 eura), Poljska (15.7 eura) i Mađarska (16.2 eura).

Relativno najviše uplaćuje Irska (53.2 eura mj. po st.), zatim Luksemburg (50.7 eura), Belgija (44.10 eura), Nizozemska (39 eura), Danska (37.8 eura) i Finska (31.3 eura).

Hrvatska je najveći neto primatelj iz proračuna EU s obzirom na veličinu ekonomije

EU je 2019. prestala objavljivati zbirne podatke o tome koje države su neto uplatitelji, a koje neto primatelji iz proračuna EU jer je to stvaralo napetosti među članicama. Čak je i velik dio razloga za Brexit bila pritužba da Ujedinjeno Kraljevstvo puno više uplaćuje u proračun EU nego što dobije, a UK-u je čak bio umanjen iznos koji bi morao uplaćivati razmjerno broju stanovnika i ekonomskoj razvijenosti.

Zbog toga ekonomski analitičari zadnjih godina moraju sami računati da vide tko je neto uplatitelj, a tko neto primatelj. A prema izračunu Instituta za ekonomska istraživanja Köln, relativno najveći neto primatelj je upravo Hrvatska.

Izračunato uz pomoć bruto nacionalnog dohotka (BND), čak 3.08 posto ukupnog bruto nacionalnog dohotka Hrvatske dolazi iz razlike u njenim uplatama u EU proračun i isplata koje "povuče" iz EU proračuna. Slijedi Litva s 3.05 ukupnog bruto dohotka koji proizlazi iz neto primitaka od EU proračuna, Mađarska s 2.89 posto, Bugarska 2.84 posto i Latvija s 2.76 posto. Podaci se odnose na 2021. godinu.

Te godine je 10 država više uplatilo u proračun EU nego što je iz njega dobilo, a 17 država je više uzelo iz proračuna nego što je uplatilo. U apsolutnim iznosima Njemačka je bila najveći neto uplatitelj s iznosom od 21.4 milijarde eura, zatim Francuska s 10.9 milijardi eura i Nizozemska s 4.1 milijardu eura.

Najviše je neto primila Poljska, 12.9 milijardi eura. Zatim su najveći apsolutni neto primatelji iz proračuna bili Grčka s 4.7 milijardi eura, Mađarska s 4.3 milijarde eura, Rumunjska s 4.2 milijarde eura i Španjolska s 3.5 milijardi eura.

Koristi i mane od članstva EU nisu samo financijsko pitanje, ali Hrvatska je socijalni slučaj EU

Pitanje koristi i nedostataka članstva u EU puno je šire od pitanja uzima li se iz blagajne više nego što se uplaćuje. To ne bi ni trebao biti motiv za članstvo u EU jer samo znači da je zemlja najsiromašnija među članicama.

Biti najsiromašniji među najbogatijima apsolutno je bolje nego biti najbogatiji među najsiromašnijima, ali to ne mijenja činjenicu da se EU prema Hrvatskoj odnosi kao prema socijalnom slučaju.

Činjenica da svaki osmi euro u državnom proračunu dolazi iz EU i da se sredstvima iz fondova EU financira većina infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj istodobno je dobra i porazna. S jedne strane pokazuje koliko članstvo u EU znači Hrvatskoj čak i kad se gleda čisto financijski, a s druge strane je očiti dokaz da Hrvatska u EU ima ulogu socijalnog slučaja koji bogatije države moraju financirati.

Od zajedničkog tržišta koristi imaju svi - Njemačkoj i ostalim bogatim državama u interesu je da se Hrvatska obogati jer će tako moći kupovati više proizvoda iz bogatih država. Zato se na odnos između neto uplatitelja i neto primatelja novca EU ne može gledati isključivo kao na odnos između prosjaka i bogataša.

Kamo sreće da Hrvatska jednog dana postane neto uplatitelj u proračun EU. To bi značilo da je postala bogatija od većine ostalih članica. Ali kako sada stvari stoje, Hrvatska se, možda najviše od svih članica, može nazvati socijalnim slučajem EU.