UHLJEBISTAN

Hrvatska je po broju policajaca u europskom vrhu, a na ulicama ih fali. Zašto?

Hrvatska je po broju policajaca u europskom vrhu, a na ulicama ih fali. Zašto?
Foto: Eurostat

BROJ policajaca smanjuje se posljednjih godina diljem Europske unije, piše statistička stranica Statista. No Hrvatska je i dalje u samom vrhu po brojnosti policije u odnosu na stanovništvo.

Zemlje članice EU imale su 2016. ukupno 1,62 milijuna policajaca, što je smanjenje od 3,4% od 2009. Prema Eurostatu 2016. je bilo 318 policajaca na 100 tisuća ljudi s primjetnim razlikama između zemalja članica. 

Europski prvak po veličini policijskih snaga u odnosu na veličinu zemlje je Cipar, s 572 policajca na 100 tisuća stanovnika. Slijede ga Malta na drugom mjestu s 505 policajaca i Grčka na trećem mjestu s 492 policajaca.

Hrvatska četvrta bo broju policajaca u EU

Hrvatska je na zabrinjavajuće visokom četvrtom mjestu, s 490 policajaca na 100 tisuća stanovnika. To je čak za 172 policajca više od prosjeka EU koji iznosi 318. 

Na zadnjem mjestu ove rang-liste je, zanimljivo, Mađarska s 90 policajaca na 100 tisuća stanovnika. Slijede je skandinavske zemlje: Finska sa 137, Danska sa 186 i Švedska s 205 policajaca na 100 tisuća stanovnika.

 

Infographic: The EU's Most Heavily Policed Countries  | Statista 

Ipak, usporedbu na razini EU valja uzeti s rezervom. Kako napominje i Eurostat, zemlje organiziraju svoju policiju različito, u skladu s nacionalnim potrebama, resursima i prioritetima. Primjerice, prema podacima koje iznosi Sindikat policije Hrvatske, čak oko trećine trenutnog broja policijskih službenika u Hrvatskoj trenutno je zaduženo za čuvanje granice, u isto vrijeme i vanjsku granicu EU.

Usto, razlika među zemljama EU je i u tome tko se sve računa kao policijski službenik. Na primjer, neke jedinice specijalne policije računaju se na drugi način. Standardna definicija policijskih službenika također ne uključuje činovnike, osoblje za održavanje i druge civilne zaposlenike Ministarstva unutarnjih poslova koji nisu uključeni u rad policije. 

>> Hrvatska ima dvostruko više policije nego u vrijeme Jugoslavije

Hrvatska je u Jugoslaviji imala više stanovnika i dvostruko manje policajaca

Kako smo 2017. pisali, prebrojavajući policajce u Hrvatskoj došli smo do broja od 20.570 policijskih službenika, uz dodatnih 4830 civilnih zaposlenika MUP-a. MUP je tada imao proračun od nešto više od četiri milijarde kuna, od čega gotovo tri milijarde odlaze na plaće. 

S druge strane, prema podacima MUP-a u iz prošle godine, u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 19 tisuća policijskih službenika. Sindikat policije Hrvatske pak navodi niži broj od 18 tisuća i tvrdi da zapravo nemamo dovoljno policajaca za svoje potrebe. No Socijalistička Republika Hrvatska je u sklopu Jugoslavije, neposredno prije njenog raspada 1991., imala manje od 9 tisuća milicajaca. Hrvatska ih je 1991., kada su osnovane specijalne postrojbe, imala samo 11 tisuća. 

Kakva je onda zaista situacija s hrvatskom policijom? Imamo li previše ili premalo policajaca? Za komentar smo se obratili iskusnom kriminalistu i bivšem policijskom načelniku Željku Cvrtili. 

"Godine 1989. je u Hrvatskoj bilo oko 8 tisuća policajaca, odnosno tadašnjih milicajaca, a broj stanovnika je bio čak i veći nego što je sada. I sve su pokrivali. Međutim, tada nije bilo granične crte, odnosno vojska je čuvala granicu. Danas nam oko 6 tisuća otpada na čuvanje granice, sa svim problemima koje imamo na njoj", kaže Cvrtila, aludirajući na migrantski val koji je posljednjih mjeseci ponovo eskalirao. 

Cvrtila: Imate ravnatelja, zamjenike, pomoćnike, a policijskim postajama nedostaje do 50% ljudi

"Taj broj (policajaca) je strašno rastao. Administracija je isto strašno rasla, neovlašteni dio sustava MUP-a je narastao. O čemu se radi? Tada je (1991.) bilo 5 policijskih uprava, sad ih je preko 20. Tada je u ministarstvu bilo zaposleno 50 ljudi, sad ih, s ravnateljstvom policije koje je osnovano kao zasebno tijelo, imate oko 3 i pol tisuće ljudi. Taj neoperativni segment se navukao po tim kancelarijama i on stvara taj višak i nesrazmjer", dodaje Cvrtila.

Cvrtila objašnjava i kako taj nesrazmjer administrativnog i operativnog osoblja narušava čitav policijski sustav: "Vi imate odjele ili službe s nekoliko ljudi i imate načelnika službe. To je tajnica, to je kancelarija, to je mobitel, to je (službeni) auto i tako dalje. To je ono što uništava kompletan sustav. A policijske postaje u Zagrebu imaju manjak od 30 do 50%. Vi u jednoj velikoj policijskoj postaji imate manjak od oko 100 ljudi, što znači da na 150-200 građana oni imaju jednu ili dvije patrole. Dakle, ta patrola ne može stići izvršavati intervencije. Prosjek intervencija za vrijeme rata bio je oko 15 minuta, sad je taj prosjek oko sat vremena."

"To nije počelo s Božinovićem, ali se dodatno pojačalo"

"Na snazi je i negativna kadrovska selekcija koja je uglavnom politički motivirana. Rukovodeći kadrovi se potpuno smjenjuju kako se mijenja politička garnitura vlasti. Natječaji su bacanje prašine u oči, dok se sve odvija iza paravana", upozorava također Cvrtila: "To nije s (ministrom) Božinovićem počelo, ali nije se ni završilo, nego se dodatno pojačalo."

"Uzrok je preveliki broj organizacija koje su nepotrebne, a popunjavaju se načelnicima, donačelnicima, ne znam čime. Na primjer, u Ravnateljstvu policije prvo niste imali nijednog zamjenika ravnatelja. Nakon toga ste imali jednoga. Sad ih imate četiri. Ispod njih četiri su četiri pomoćnika ravnatelja. Ispod četiri pomoćnika je desetak pomoćnika pomoćnika. Onda ispod njih imate šefove službi, pa šefove odjela... A tamo gdje ljudi neposredno pružaju sigurnost građanima, gdje neposredno primjenjuju zakone i propise, tamo ih nema", kritičan je Cvrtila.

"Tu se može napraviti dobar, pametan, racionalan sustav, trebaju nam ljudi koji znaju i koji imaju moć", kaže naš sugovornik koji je kao dužnosnik MUP-a do 2009. imao direktan uvid u njegovo (ne)funkcioniranje.

Poslali smo upit MUP-u o broju policijskih službenika i omjeru administrativnog i operativnog osoblja u policiji, a odgovor ćemo objaviti kad i ako ga dobijemo.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara