U SABORU je predstavljen prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Na predstavljanju je premijer Andrej Plenković rekao kako je glavni smjer preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta. Sagledavši stavke proračuna, taj novi smjer je jako upitan jer se više radi o proračunu države koja je socijalni slučaj EU, a ne konkurentno gospodarstvo.

Vlada se oslanja na porast pomoći iz EU

Prihodi su planirani na 164.5 milijardi kuna, tj. rastom od 14.19 milijardi kuna (+9.4%), a rashodi na 173.83 milijarde kuna i rastom od 6.46 milijardi kuna (+3.9%), čime bi se ostvario proračunski manjak u iznosu 9.3 milijarde kuna. Time će se manjak proračuna smanjiti sa 17 milijardi kuna 2021., a prema projekcijama bi Hrvatska već 2024. trebala imati proračunski višak od 1.2 milijarde kuna.

Ono što daje naslutiti kako se vlada planira osloniti na status Hrvatske kao socijalnog slučaja EU je rast stavke prihoda pod nazivom "Pomoći iz inozemstva (darovnice) i subjekata unutar općeg proračuna", točnije prihoda od programa pomoći EU.

Socijalna pomoć iz inozemstva

I prema planu za 2021. "Pomoći iz inozemstva...", što se većinom odnosi na fondove i programe EU, čine 17.51% prihoda proračuna, tj. 26.6 milijardi kuna.

S druge strane, u rashodima u stavci "Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna", koja se većinom odnosi na pomoći središnje države unutar općeg proračuna i lokalnim proračunima, jer većina općina u Hrvatskoj nije samoodrživa, 10.7 milijardi kuna se može odrediti kao transferi od Hrvatske prema EU, što se odnosi na "Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava" i "Pomoći međunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU". Znači, čak ni tih 10.7 milijardi se ne odnosi sasvim na EU nego i na sve međunarodne organizacije kojih je Hrvatska član.

Prijedlogom proračuna za 2022. planira se rast pomoći iz inozemstva od 24%, uglavnom kao rezultat rasta stavki "Ostali programi EU" i "Mehanizam za oporavak i otpornost", iz kojih će Hrvatska ukupno dobiti 9.7 milijardi kuna. U to nisu uključeni fondovi EU, iz kojih će Hrvatska u 2022. dobiti gotovo milijardu kuna manje nego 2021.

Na prihode od "Pomoći iz inozemstva..." će otpadati 19.78% prihoda proračuna, što znači da će skoro svaka peta kuna u proračunu biti nekakav oblik pomoći iz inozemstva, uglavnom iz EU.

Socijalni slučaj svejedno u minusu

Čak i u toj situaciji Hrvatska planira 2022. ostvariti proračunski manjak od 9.36 milijardi kuna. Čak i kada svaku kunu u proračunu dobije od EU, Hrvatska se ne može izvući iz minusa. Tek 2024. se planira mršavi plus u proračunu od 1.2 milijarde kuna, ali do te godine se planira i rast pomoći iz mehanizma za oporavak i otpornost od 4.5 milijardi kuna, što znači i da će taj plus u proračunu biti rezultat novca iz EU.

Premijer se svojevremeno hvalio kako je Hrvatska jako dobro prošla u pregovorima o dodjeli sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost iako je istina bila potpuno drugačija. Naime, Hrvatska je "dobro prošla" isključivo zato što je bila istodobno i jedna od najsiromašnijih članica EU i jedna od ekonomski najpogođenijih korona-krizom. Postala je socijalni slučaj EU i tako nas se i tretira. A premijer Andrej Plenković se hvalio tom činjenicom. 

Plenkovićeve manipulacije

U kontekstu gospodarskog pada uslijed korona-krize 2020. treba gledati i nedavnu vijest rasta BDP-a u trećem kvartalu od 15.8% u odnosu na isti kvartal prošle godine kojim su se premijer i vlada hvalili. Toliko veliki rast se ne bi dogodio da u prošloj godini Hrvatska nije imala pad BDP-a od 8.2%, a ovogodišnjim rastom od 8.5% (prema optimističnim procjenama) neće sasvim dosegnuti razinu iz 2019.

Rast BDP-a treba pozdraviti, posebno zbog toga što se radi o rastu na dobrim temeljima kao što je rast izvoza, ali treba biti iskren i ljudima predstaviti istinitu sliku. Hrvatsko gospodarstvo nije za 15% ili 8% veće i bolje, te brojke predstavljaju samo rast BDP-a u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tj. prošlu godinu. Kako je 2020. bio veliki pad, a 2021. veliki rast, onda to samo znači da će se gospodarstvo vratiti na istu razinu kao 2019.

Nitko se nije obogatio od socijalne pomoći, pa neće ni Hrvatska

Dogodile su se neke pozitivne strukturne stvari, kao bolja pokrivenost uvoza izvozom i općenito rast izvoza, ali Hrvatska je još daleko od stabilne putanje dugoročnog rasta i razvoja.

Temeljiti taj rast i razvoj na de facto socijalnoj pomoći EU nije ni hrabro ni državnički, a ni pametno. Nitko se nije obogatio od socijalne pomoći pa neće ni Hrvatska. Sudbina svake države je u rukama njenih građana.