Hrvatska maslinova ulja najzdravija su u Europi

Hrvatska maslinova ulja najzdravija su u Europi
Foto: Kuća istarskog ulja

HRVATSKA maslinova ulja najzdravija su u Europi. To proizlazi iz istraživanja u sklopu europskog projekta ARISTOIL koji se provodio od 2016. do 2019. u pet mediteranskih država - Španjolskoj, Italiji, Grčkoj, Cipru i Hrvatskoj - koje su proizvođači ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Projektom se željelo utvrditi u kojoj mjeri analizirana ulja sadrže povećan udio fenola, odnosno više od 250 mg/kg, kako bi se takva ulja mogla deklarirati kao proizvod s pozitivnim zdravstvenim učinkom na krvožilni sustav. Laički rečeno, fenoli su prirodni antioksidansi koji imaju povoljan utjecaj na ljudski krvožilni sustav.

Analizirani su uzorci ulja, njih četiri tisuće, prikupljeni nakon berbi 2016., 2017. i 2018. godine, a hrvatska ulja pokazala su najbolje karakteristike što se tiče pozitivnog utjecaja na zdravlje. Za svaki uzorak ulja prikupljene su i dodatne informacije o sorti, preradi, geografskom podrijetlu i slično, što omogućuje formiranje baze podataka koja će pomoći maslinarima u proizvodnji ulja s visokim udjelom fenola.

Čak 97 posto hrvatskih ulja ima povećan udio fenola

Istraživanje je pokazalo da čak 97 posto prikupljenih hrvatskih ulja ima povećan udio fenolnih spojeva, odnosno više od 250 mg/kg, te da je prosječan udio ukupnih fenola iznosio 655 mg/kg, što je fantastičan rezultat.

Slijedi Španjolska gdje 95 posto ulja ima povećan udio fenolnih spojeva s prosječnim udjelom od 521 mg/kg, a potom Grčka u kojoj 71,6% ulja ima povećan udio fenola, s prosječnim udjelom ukupnih fenola 461 mg/kg. Iza su Cipar s prosječnim udjelom od 316 mg/kg te Italija s prosječnim udjelom fenola od 310 mg/kg.

Istra je predvodnica po proizvodnji kvalitetnog maslinovog ulja, a u Kući istarskog maslinovog ulja u središtu Pule otvorena je izložba posvećena projektu Aristoil. Lorena Boljunčić, suvlasnica i direktorica Kuće istarskog maslinovog ulja, za Index kaže da je za proizvodnju vrhunskog ulja najvažniji suvremen pristup, koji uključuje odgovarajuće vrijeme berbe i brzu preradu nakon berbe, te odgovarajuće skladištenje ulja.

“Sigurno nije stvar u podneblju (iako neki podaci govore o sjevernijim područjima i područjima na višoj nadmorskoj visini kao pogodnijima za ulja s više polifenola) jer postoje i vrhunska ulja iz Dalmacije, s kvarnerskih otoka i drugih dijelova hrvatske obale. Tu je prvenstveno važan suvremen pristup u stvaranju ulja – ranija berba prije svega, zatim brza prerada nakon berbe, kvalitetna prerada u suvremenim postrojenjima... Izuzetno je važno i čuvanje ulja nakon prerade (temperatura, bez dodira s kisikom, inox bačve i sl.). Istarski se maslinari toga strogo pridržavaju, šalju ulja na međunarodna natjecanja, što dodatno potvrđuje njihovu kvalitetu i zato se već i cjenovno razlikuju od ostalih hrvatskih ulja”, navodi Boljunčić.

Boljunčić kaže da se kvaliteta ulja mora potvrđivati iz godine u godinu, ali i da se pojavljuje sve veći broj mladih maslinara, tako da možemo zaključiti da hrvatsko maslinarstvo sigurno ima budućnost. No postoje i određeni problemi s lažnim uljima koja se pojavljuju na tržištu, i to po visokoj cijeni.

“Kvaliteta se mora potvrđivati iz godine u godinu, a imamo dosta novih, mladih maslinara. U svakom slučaju, njihov broj raste, sve se više maslinara odlučuje za suvremen znanstveni pristup. Mislim da su mogućnosti velike, ali bi proces na državnoj razini trebao uključivati barem dvije stvari: promociju Hrvatske kao izuzetno kvalitetne maslinarske regije, za koju se ipak u Europi malo zna, te potpuno rješavanje problema loših maslinovih ulja kojih na tržištu ima sve više, a sve zbog mogućnosti postizanja boljih cijena kopirajući vrhunske maslinare. Tako se u suvenirnicama i prodavaonicama namijenjenim našim gostima često mogu naći 'istarska ulja' punjena u Slavoniji po cijeni pravih kvalitetnih istarskih ulja. I ovaj projekt Aristoil, odnosno njegov nastavak, mogao bi biti korak prema tome da se na razini Hrvatske uredi i promovira stavljanje oznake Zdravstvene tvrdnje te promocija takvih ulja na europskom tržištu”, kaže Boljunčić.

Lorena Boljunčić


Današnjim analizama potvrđuje se pozitivan učinak maslinovog ulja na zdravlje

Oduvijek je poznato da maslinovo ulje ima povoljan učinak na zdravlje, no danas se to raznim analizama može i dokazati. 

“Očito je da se već od razdoblja Rimljana prepoznala zdravstvena vrijednost maslinovog ulja, a danas to možemo raznim kemijskim analizama i dokazati. Prva su međunarodna istraživanja 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća krenula od činjenice da ljudi na Mediteranu žive dulje i imaju manje srčanih oboljenja, te su već tada rezultati pokazali da je osim same mediteranske prehrane, važan čimbenik i vrsta masnoće koja se koristi, a to je maslinovo ulje. Danas ima niz istraživanja koja su dokazala da kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje svojim sastavom utječe pozitivno ne samo na krvožilni sustav nego i kao prevencija Alzheimerove bolesti, u liječenju upalnih degenerativnih bolesti zglobova, pokazuje izvanredno antiupalno i antikancerogeno djelovanje u jetri i stanicama raka debelog crijeva itd. Međutim, moram naglasiti da se to odnosi na kvalitetna ekstra djevičanska maslinova ulja jer danas na tržištu ima niz nekvalitetnih ulja koja se deklariraju kao ekstra djevičanska, a ona to ustvari nisu”, kaže Boljunčić.

Kuća istarskog maslinovog ulja pokušava ljude educirati o tom fantastičnom proizvodu, a ujedno promovira maslinova ulja i maslinare. 

“Upravo je edukacija o tome što znači kvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje i kako ga prepoznati temelj maslinarstva na Mediteranu. Pokušavamo ljudima pokazati kako senzorskom analizom, odnosno vlastitim osjetilima, prepoznati kvalitetu ulja. Recimo, dva izuzetno važna fenola – oleokantal i oleocin su oni elementi u maslinovom ulju koje prepoznajemo kroz pikantnost i gorčinu. Pojednostavljeno rečeno, što je ulje u okusu pikantnije ili gorče, to je zdravije za naš organizam. Brojni naši gosti ostanu jako iznenađeni da maslinovo ulje može i treba 'lijepo' mirisati, zeleno, na pokošenu travu, voćno, upravo suprotno od onog užeglog mirisa na koji su navikli kupujući ulja u supermarketima diljem Europe. 
Mislim da time radimo odličnu promociju naših maslinara i istarskih ulja jer smo do sada 'educirali' preko 25.000 ljudi iz cijeloga svijeta. Osim edukacije i vođene degustacije, dajemo i zanimljiv pregled povijesti maslinarstva u Istri, od rimskog razdoblja do danas, primjerice, zanimljivo je vidjeti da se istarsko ulje u 1. stoljeću izvozilo po cijelom Rimskom carstvu, što znamo prema označenim uljnim amforama iz Istre; govorimo i o načinima prerade nekad i danas te o nizu drugih zanimljivosti iz područja maslinarstva”, kaže Boljunčić.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara