INSTITUT za vode "Josip Juraj Strossmayer" predao je Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo izvješće o istraživačkom monitoringu mikroplastike u vodoopskrbnim sustavima Hrvatske za 2025. godinu.

Time se Hrvatska svrstala među prve države članice Europske unije koje su provele nacionalno istraživanje prema novom europskom okviru za praćenje mikroplastike u vodi za ljudsku potrošnju. Brojne članice EU još razvijaju metodologije i kapacitete za provedbu novih zahtjeva.

Nova metodologija trebala bi omogućiti usporedivost podataka među državama članicama i postaviti temelje budućeg europskog sustava monitoringa. Iako je većina mikroplastičnih čestica nevidljiva golim okom, istraživanja potvrđuju njihovu prisutnost u vodi, hrani i zraku, zbog čega ta tema sve više ulazi u područje javnog zdravstva, zaštite okoliša i europske politike voda.

Uzorci uzimani od izvora do slavine

Riječ je o prvom sustavnom istraživanju ove vrste u Hrvatskoj. Obuhvaćeni su reprezentativni vodoopskrbni sustavi različitih hidrogeoloških obilježja, od podzemnih vodonosnika i krških izvorišta do riječnih tokova i akumulacija.

Uzorci su prikupljani na izvorištima, nakon obrade vode i u distribucijskoj mreži. Time je, navodi Institut, prvi put otvoren prostor za razumijevanje puta mikroplastike od izvora do slavine.

Predaja izvješća dolazi neposredno nakon sastanka ministara okoliša država članica MED9 u Šibeniku, gdje je mikroplastika izazvala velik interes predstavnika država članica, Europske komisije i stručne javnosti kao jedno od novih pitanja zaštite voda i okoliša.

Korištena napredna metoda

Za potrebe istraživanja korišten je sustav TinyTrap, razvojno rješenje Instituta za reprezentativno uzorkovanje velikih količina vode uz visoku kontrolu mogućih izvora kontaminacije. Analitička obrada provedena je Ramanovom mikrospektroskopijom, jednom od najnaprednijih metoda u ovom području.

Konkretni rezultati istraživanja bit će predmet daljnje stručne verifikacije i uključivanja u službene nacionalne izvještajne procese koje koordiniraju nadležna tijela. No iz Instituta poručuju da je već sada jasno kako je Hrvatska razvila tehničke i stručne kapacitete potrebne za budući državni monitoring mikroplastike u vodi za ljudsku potrošnju.

Obrada vode smanjuje udio mikroplastike

Jedan od važnih stručnih uvida odnosi se na ulogu procesa pripreme vode za piće. Nalazi upućuju na to da se udio mikroplastike u značajnoj mjeri smanjuje nakon obrade sirove vode. Iz Instituta navode da to dodatno potvrđuje važnost ulaganja u sustave javne vodoopskrbe i tehnologije pripreme vode.

Za građane je posebno važna poruka da ovakva istraživanja dodatno potvrđuju važnost i pouzdanost sustava javne vodoopskrbe. Hrvatska se i danas ubraja među europske države s vrlo visokom kvalitetom vode za ljudsku potrošnju, a sustavno praćenje novih izazova poput mikroplastike navodi se kao jedan od načina očuvanja tog standarda u budućnosti.

"Pitanje više nije postoji li mikroplastika u okolišu"

Znanstvena istraživanja diljem svijeta potvrdila su prisutnost mikroplastike u vodi koju pijemo, hrani koju jedemo, zraku koji udišemo pa čak i u ljudskom organizmu. Zbog toga njezino praćenje više nije samo pitanje zaštite okoliša, nego i razumijevanja mogućih rizika za buduće generacije.

"Europa je odlučila početi mjeriti ono što je donedavno bilo nevidljivo, a Hrvatska je među državama koje su na taj izazov odgovorile među prvima", navodi se u priopćenju. Dodaje se da pitanje više nije postoji li mikroplastika u okolišu, nego koliko smo spremni razumjeti njezin put od okoliša do čovjeka i koliko ćemo odgovorno zaštititi vodu koju pijemo.