Foto: FAH

PRIJE godinu dana, 1. lipnja 2016. godine, 50.000 ljudi izašlo je na ulice za obrazovanje pod motom “Hrvatska može bolje”. To nije bila “fešta”, to nije bilo “čekanje tramvaja”. Bio je to prosvjed protiv političkih floskula. Bilo je to zalaganje za reformu obrazovanja, objavili su danas iz GOOD Inicijative.

"Tijekom proteklih 12 mjeseci:

- Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije i njena provedba bila je ugrožena.
- Obrazovanje nije postalo nacionalni prioritet unatoč zahtjevima javnosti i predizbornim obećanjima političkih stranaka.
- Unatoč povećanju izdvajanja iz državnog proračuna za obrazovanje od 14%, kurikularna reforma i dalje se uopće ne provodi.
- Europska komisija upozorila je da je 'reforma revidirana, a provedba znatno odgođena' te je preporučila da se proces nastavi 'u skladu s izvornim ciljevima', odnosno ciljevima zbog kojih su i sami građani prije godinu dana izašli na ulice.
- Obrazovanje je na meti različitih interesnih i ideoloških skupina koje žele nametnuti svoje stavove suprotne ustavnim vrednotama i civilizacijskim dosezima.

Vlada je učinila sve suprotno od onoga što su građani zahtijevali na prosvjedu prije godinu dana. Hrvatska i dalje čeka svoju priliku za bolje", napominju iz Inicijative te stoga postavljaju tri zahtjeva pred vladu:

"1. Razrješenje ministra Pave Barišića

Ministar Barišić još je uvijek pod teškim teretom sumnje na plagijat.
 
Odlukama i prijedlozima ministra Barišića pogoduje se određenim interesnim skupinama s jasnom financijskom koristi kroz prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Marginalnim političkim opcijama se na pladnju predaje vođenje sustava obrazovanja (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Ekspertna radna skupina...).
 
Tražimo od predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da razriješi s dužnosti ministra obrazovanja i znanosti Pavu Barišića.
 
2. Razrješenje predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva Dijane Vican

Predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Dijana Vican koja uz ovu, obavlja i niz drugih funkcija u više navrata pokazala je kako nije zainteresirana baviti se reformom obrazovanja, javno naglašavajući kako nije niti pročitala dokumente o kojima je donosila odluke.
 
Dijana Vican odgovorna je za netransparentnost procesa izbora voditelja i članova Ekspertne radne skupine, kojeg je učinila tajnim za javnost. Također, snosi odgovornost jer je proces učinila netransparentnim i tajnim i za članove vlastitog Posebnog stručnog povjerenstva koje je donosilo odluku o izboru članova navedne radne skupine.
 
3. Ponavljanje natječaja za voditelja i članove ERS-a

Izbor i kriteriji po kojima su birani voditelj i članovi Ekspertne radne skupine nisu jasno obrazloženi niti Posebnom stručnom povjerenstvu niti javnosti. Dok iz Ministarstva ističu besprijekornost natječaja, neki od izabranih članova ERS-a nisu udovoljili jednom od dva postavljena uvjeta natječaja.
 
Imenovanjem Jasminke Buljan Culej za voditeljicu Ekspertne radne skupine narušeno je načelo neovisnosti ovog tijela. Naime, Buljan Culej odnedavno je zaposlena u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koje je zaduženo isključivo za administrativnu podršku ERS-u.
 
S obzirom na zainteresiranost javnosti za Cjelovitu kurikularnu reformu, od cijelog procesa mogao se napraviti primjer dobre prakse, a političari su opet napravili „slučaj“.

Jer, Hrvatska mora bolje!", poručuju iz Good Inicijative.