Foto: Martina Pauček Šljivak/Index

U HRVATSKOJ se najčešće štedi upravo na djeci, a budući da još uvijek ne postoje zasebni podaci o sredstvima namijenjenima djeci na nacionalnoj i na lokalnoj razini, tako nije ni vidljivo koliko se sredstava iz državne riznice osigurava za ostvarivanje prava djece.

Odbor za prava djeteta UN-a je 2014. godine u preporuci Republici Hrvatskoj o raspodjeli sredstava i tzv. "dječjem proračunu" ponovo izrazio zabrinutost zbog nedostatka raščlanjenih podataka o dodijeljenim sredstvima za djecu na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Prema podacima Agencije za temeljna ljudska prava (FRA) iz 2014., u Europskoj uniji samo osam država članica (Belgija, Danska, Francuska, Latvija, Nizozemska, Slovačka, Španjolska i Švedska) u svojim godišnjim državnim proračunima alociraju sredstva namijenjena djeci, odnosno zaštiti njihovih prava i interesa. U većini ostalih članica alokacija sredstava namijenjenih djeci nije vidljiva, niti u budžetu posebno ustrojena.

UN donio dokument o izdvajanju sredstava iz javnih proračuna

Sa svrhom da pomogne državama strankama u provedbi članka 4. Konvencije o pravima djeteta u vezi s javnim proračunima, Odbor za prava djeteta UN-a ovoga je ljeta (20. srpnja 2016.) donio "Opći komentar br. 19. (2016.) o izdvajanju sredstava iz javnih proračuna za ostvarenje dječjih prava".

Riječ je o dokumentu koji preciznije razrađuje obveze države iz Konvencije o pravima djeteta (članak 4.), te daje preporuke o tome kako osigurati da javni proračuni doista pridonose ostvarivanju prava djece, posebno djece u osjetljivim situacijama, kao što su djeca s teškoćama u razvoju, djeca u izbjeglištvu, pripadnici manjina, djeca koja žive u siromaštvu, djeca u alternativnoj skrbi, djeca u sukobu sa zakonom i druga.

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić je osigurala prevođenje izvornoga teksta kako bi ga približila svima koji se brinu o pravima djece te ih pozvala da ga primjenjuju u proračunskim procesima.

Hrvatska tako treba donijeti svoj prvi "dječji proračun", o čemu je uz Ivanu Milas Klarić govorila i glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo.

U razgovoru za Index Jakir Bajo je kazala da bi se prvi "dječji proračun" mogao donijeti 2018. godine, no naglasila je i kako se već na polugodištu 2017. godine po novoj metodologiji može vidjeti kako se izvršavaju obaveze za djecu.

Glavna državna rizničarka za Index objasnila zašto je on važan

"Dječji proračun je sažetak proračunskih sredstava za djecu. Na taj bi se način transparentnije raspolagalo novcem namijenjenim za ostvarivanje dječjih prava. Ono što je najvažnije je što bi se njegovim donošenjem svima omogućilo da lakše prate prava djece kroz proračun i to na jednostavniji način", kazala je Jakir Bajo.

Nakon predstavljanja ovog UN-ovog dokumenta porazgovarali smo i s dječjom pravobraniteljicom Ivanom Milas Klarić, koja nam je rekla da je jako važno donošenje ovakvog proračuna kako bi stekli točan uvid koliko se i u kojim segmentima izdvaja za djecu.

Dječja pravobraniteljica: Na djeci se najčešće štedi

"Iako se vidi pomak u zadnjih 10 godina kod ostvarivanja dječjih prava, u praksi imamo još jako puno posla. Svi se kunu u dječja prava, ali kad krenete konkretno s nečim, onda se vidi da se na djeci najviše štedi.

Najviše bi trebalo povećati izdvajanja za djecu s teškoćama u razvoju, njihovo uključivanje u obrazovni sustav. Trebalo bi osigurati i učiniti dostupno predškolsko obrazovanje djeci diljem Hrvatske. Također više se treba uložiti u zaštitu mentalnog zdravlja djece. Roditelji su sami kad je riječ o djeci s autizmom i teškoćama u razvoju. Za to su nam potrebna znatno veća sredstva kako bi im se pomoglo. Isto vrijedi i za djecu koja su žrtve najtežih kaznenih djela.

Što se tiče pedofila, država bi tu trebala daleko više participirati kako bi se radilo na zaštiti djece. Danas imamo pedofile koji mogu osnivati dječje udruge i raditi u školama", rekla je Milas Klarić.

Podsjetimo samo kako ej ministar pravosuđa Ante Šprlje u intervjuu za Index izjavio kako Hrvatska nema novaca za kontrolu pedofila. Tako oni nakon odsluženja sramotno niskih kazni, odlaze na slobodu i nitko ih više ne kontrolira već slobodno šeću bez da ih se nadzire.

I za kraj dodajmo još kako je pravobraniteljica predstavila i svoju publikaciju "Zaštita najboljeg interesa djeteta". Riječ je o zborniku priopćenja s Godišnje konferencije i tematskog sastanka Mreže pravobranitelja za djecu Jugoistočne Europe (CRONSEE), u kojem je obuhvaćeno niz tema iz područja zaštite dječjih prava - od zaštite djece izbjeglica, do zaštite djeteta u situacijama kad se njegov interes ne podudara s interesom roditelja (npr. u slučaju obveznog cijepljenja, konfliktnih razvoda i sl.).