HRVATSKA je u 2020. godini zabilježila najveći udio inozemnih doznaka u BDP-u i svrstala se na čelo skupine zemalja najovisnijih o pomoći građana zaposlenih u inozemstvu, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Hrvatska je prošle godine zabilježila višak u bilanci doznaka iz inozemstva od 3.677 milijardi eura, od čega je 2.096 milijardi eura doznačeno iz zemalja izvan Unije, a 1.581 milijarda iz drugih članica Unije, izvijestio je Eurostat.

Udio doznaka u hrvatskom BDP-u iznosio je u prošloj godini 7.3 posto i daleko je najveći među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U velikoj su mjeri o doznakama iz inozemstva prošle godine ovisile i Latvija i Rumunjska, s udjelom doznaka u BDP-u od 3.2 odnosno 3.1 posto. 

Najmanje su pak o inozemnim doznakama ovisile Irska, gdje je njihov udio u BDP-u iznosio samo 0.1 posto, te Grčka, Finska i Nizozemska, s udjelom inozemnih doznaka u BDP-u od 0.3 posto.

Najveći višak

Ukupni iznos doznaka iz Hrvatske u inozemstvo iznosio je prošle godine 499 milijuna eura, od čega je 209 milijuna bilo usmjereno u druge zemlje Unije, a 291 milijun u zemlje izvan Unije.

Bilanca inozemnih doznaka u Hrvatskoj pokazala je tako u prošloj godini višak od 3.178 milijardi eura, koji je, iskazan udjelom u BDP-u, iznosio 2.7 posto, i također je najveći među zemljama Europske unije. 

U skupini su i Rumunjska i Latvija, s viškom u bilanci inozemnih doznaka, iskazanim udjelom u BDP-u, od 1.4 odnosno 1.3 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Trag covida

Pandemija covida-19 ostavila je u prošloj godini traga i na doznakama pa je njihov odljev na razini Unije pao prvi put od 2013. godine, za 3.3 posto, na 52.6 milijardi eura. 

Smanjen je i priljev, oko četiri posto, na 50.2 milijarde eura.

U odljevu dominiraju osobni transferi koji su u 2020. porasli tri posto, na 34.1 milijardu eura. 

Priljev pak najvećim dijelom čine primanja od prekograničnog, sezonskog i rada na određeno vrijeme, koji su u 2020. iznosili 38.1 milijardu eura.

Nešto više od polovine ukupnog iznosa doznaka cirkuliralo je unutar Europske unije, utvrdio je Eurostat. 

Njemačka šalje i prima

Najveći je odljev doznaka, u druge zemlje Unije i u ostatak svijeta, bilježila Njemačka, gotovo 17.4 posto ukupnog iznosa u EU u 2020. godini.

Slijede Francuska s 11.6 posto udjela u ukupnom iznosu, Luksemburg s 11.3 posto i Nizozemska s 10.7 posto.

Doznake iz Njemačke i Luksemburga uglavnom su generirane primanjima od prekograničnog, sezonskog ili rada na određeno vrijeme, dok su u Francuskoj uglavnom posrijedi osobni transferi, navodi Eurostat.

Njemačka spada i među vodeće primatelje doznaka iz drugih zemalja Europske unije i iz inozemstva, također najvećim dijelom generirane radom, s udjelom od 14.2 posto. Veći udio ima samo Francuska, petinu ukupnog priljeva doznaka u EU, utvrdio je Eurostat.

Bolja bilanca

Osobne doznake igraju važnu ulogu i u smanjenju deficita na tekućem računu bilanci plaćanja zemalja primateljica, primjećuje Eurostat.

Tako su Belgija i Slovačka prošle godine zahvaljujući doznakama bilježile višak na tekućem računu bilance plaćanja, ističe europski statistički ured.

Belgija se oslanja na rad svojih građana u susjednima Luksemburgu i Nizozemskoj, ali i na njihov angažman u europskim institucijama.

Slovačkoj pak pomaže rad građana u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Mađarskoj, ističe Eurostat.

Hrvatska je pak, uz Francusku, Rumunjsku, Portugal, Mađarsku, Bugarsku i Estoniju, u skupini zemalja Europske unije koje su zahvaljujući inozemnim doznakama znatno smanjile manjak na tekućem računu bilance plaćanja u 2020., bilježi europski statistički ured.