NJEMAČKA je spremna povećati izdvajanja za obuku i naoružavanje ukrajinskih snaga, no o daljnjim vojnim obvezama poput slanja vojnika odlučit će tek nakon što se jasnije odrede uvjeti mira, objavio je glasnogovornik vlade, dok su Italija i Poljska jasno dale do znanja da neće slati svoje trupe u Ukrajinu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon virtualnog susreta 'koalicije voljnih' objavio je da je 26 država spremno biti dio međunarodnih snaga u sklopu sigurnosnih garancija Kijevu nakon eventualnog mirovnog sporazuma s Rusijom. 

Inače, od europskih zemalja u koaliciji voljnih su Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, a tu su još i Turska, Kanada, Australija, Japan te Novi Zeland, ukupno 32 države.

Njemačka se dvoumi, Italija i Poljska jasno protiv

"Njemačka će o vojnom angažmanu odlučiti u dogledno vrijeme, kad će biti jasan okvir dogovora", rekao je kasnije glasnogovornik njemačke vlade. "To se odnosi na vrstu i opseg američkog angažmana kao i rezultat procesa pregovora, između ostalog".

Kancelar Friedrich Merz signalizirao je da je Njemačka spremna sudjelovati u mirovnoj misiji u Ukrajini, no u odnosu na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera oprezniji je u davanju obećanja o slanju vojnika.

Merz naglašava da bi to zahtijevalo i potvrdu u Bundestagu, što bi se moglo pokazati izazovnim, prenosi Reuters.

Italija je pak u četvrtak jasno odbacila da će slati svoje trupe u Ukrajinu. Vlada premijerke Giorgie Meloni priopćenjem je izrazila "nespremnost Italije da pošalje vojnike" u ratom pogođenu zemlju, pa dodala da bi Rim mogao pomoći inicijativi podrškom u obuci i nadzoru, izvan ukrajinskih granica.

Hrvatska neće slati vojnike

Meloni, koja je uoči virtualnog sastanka 'koalicije' razgovarala s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, smatra da je za "pravedan i trajan mir" u Ukrajini potrebno zadržavanje "kolektivnog pritiska na Rusiju", što uključuje sankcije, te "čvrsta i vjerodostojna sigurnosna jamstva" s obje strane Atlantika, prenosi France Presse.

Poljski premijer Donald Tusk nakon sastanka je rekao da Poljska također ne planira slati trupe u Ukrajinu, čak ni nakon završetka rata. Kako je naveo, Poljska, kao najveće čvorište gdje se organizira pomoć za Ukrajinu, odgovorna je za logistiku. "To je zadatak od dovoljne, da ne kažem od izuzetne važnosti", naglasio je Tusk i dodao da ovaj oblik poljskog prisustva "svi prihvaćaju".

Hrvatska je također dio 'koalicije voljnih', no prema dosadašnjim informacijama te najavama iz vrh vlasti, neće slati svoje vojnike u Ukrajinu.

Zasad nije poznato koje su još dvije države odbile obećati prisustvo svojih trupa u Ukrajini, no nagađa se da bi to mogla biti Rumunjska čije su vlasti nekoliko puta naglasile da ne namjeravaju "ni pod kojim uvjetima" angažirati vojnike, a sumnja se i na Tursku koja održava korektne odnose s Rusijom.