Nado Šikić, pogledaj ovo: Hrvati su među najneobrazovanijima u EU

Nado Šikić, pogledaj ovo: Hrvati su među najneobrazovanijima u EU

Foto: 123rf, FAH, Grafovi: Eurostat

TEHNIČKA ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić prije nekoliko dana šokirala je javnost izjavom da Hrvatska ima previše visokoobrazovanih građana i da "ta količina visokoobrazovanih nije potrebna nigdje u svijetu".

"Mi u ovom trenutku stimuliramo u RH visoko obrazovanje, iako znamo da nositelj razvoja nije visoko obrazovanje. Ta količina visoko obrazovanih ljudi ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna", rekla je Šikić

No Hrvatska zapravo, kada se usporede podaci, znatno zaostaje po broju visokoobrazovanih, u odnosu na razvijenije zemlje Europske unije.

Europska unije, u sklopu strategije EU 2020. postavila je cilj da do 2020. godine ima najmanje 40 posto visokoobrazovanih u populaciji od 30 do 34 godine.

Iako je Hrvatska posljednje desetljeće značajno povećala postotak visokoobrazovanih, on je i dalje među najnižima u Europi. Prošle je godine u dobnoj skupini od 30 do 34 godine bilo 30 posto građana s visokim obrazovanjem, dok smo 2005. godine imali samo 17 posto visokoobrazovanih. Prema strategiji Europa 2020. Hrvatska bi do 2020. trebala taj udio podići na 35 posto.

Postotak visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30 do 34 godine

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Za usporedbu, prošle godine je Irska imala čak 52 posto visokoobrazovanih u promatranoj dobnoj skupini, a cilj im je da do 2020. postignu udio od čak 60 posto.

Od usporedivih zemalja veći postotak visokoobrazovanih ima Latvija (41,3 posto) a pogotovo Litva koja je dosegnula čak 57,6 posto. Ispred nas je i Mađarska, koja je prošle godine imala 34,3 posto visokoobrazovanih, a daleko ispred je i susjedna Slovenija s 43,4 posto.

Ne stojimo sjajno ni kada je u pitanju ulaganje u obrazovanje. Prema podacima Eurostata do 2011. godine ulaganje u obrazovanje izraženo kao postotak BDP-a za Hrvatsku je iznosilo 4,21 posto, dok je prosjek Europske unije 5,25 posto.

Za usporedbu, Irska je na obrazovanje trošila 6,15 posto BDP-a, Poljska 4,94 posto, Litva i Latvija oko 5 posto, a visokorazvijena Danska čak 8,75 posto bruto društvenog proizvoda.

Izdvajanje za obrazovni sustav izraženo kao postotak BDP-a

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara