"Hrvatska nespremna dočekala krizu hrane i energije"

PREDSJEDNIK HNS-a Radimir Čačić je u večerašnjoj emisiji Otvoreno izjavio kako je Hrvatska nespremna dočekala globalnu krizu hrane i energije.

Za Čačića hrana i energija nisu tržišne kategorije, nego bi trebale biti predmetom dugoročne ekonomske strategije svake vlade. Ali u Hrvatskoj takve strategije nema, nego se takvi problemi pokušavaju riješiti "vatrogasnim" mjerama poput nekadašnje obrane cijene benzina od 8 kuna ili osnivanja povjerenstva za praćenje cijena - a što je Čačić nazvao "smiješnim".

Čačić optužuje Sanaderovu vladu da nije ništa učinila po pitanju energetskih terminala, kao i banke za otkup poljoprivrednih imanja. Ovo potonje bi trebalo okrupniti proizvodnju, odnosno omogućiti da milijun hektara poljoprivrednog zemljišta ne bude neiskorišteno.

Čačić je također rekao kako je uništen sustav subvencija, pa tako od 86.000 korisnika tog sustava njih samo stotinu uživa trećinu ukupnog iznosa.

Zvonimir Mršić iz SDP-a optužio vladu da je negirala inflaciju. On smatra kako bi se neke od negativnih posljedica porasta cijena hrane i energenata mogli riješiti povećanjem proračunskih prihoda, odnosno od dodatne milijarde kuna u proračunu uslijed veće cijene energenata.

Mršić je također rekao kako stopa inflacije od 5 % u stvari krije činjenicu da za najširi sloj stanovništva ta stopa iznosi 20 %, a za što je odgovoran enorman porast cijena hrane. S obzirom da kod većine Hrvata najveći dio plaće ide na hranu, njih inflacija teže pogađa od saborskih zastupnika i manjine kod kojih je hrana daleko manji dio mjesečnih izdataka. Mršić se također zapitao zašto se ne koriste robne rezerve pšenice.

Sve to je izazvalo oštru polemiku s ministrom financija Ivanom Šukerom koji je tvrdio da Vlada sprema mjere kojima će pomoći građanima. Te bi mjere trebale postati jasnije kada se rebalansira proračun, a za mnoge od prijedloga oporbe je rekao da su nespojive s direktivama Europske Unije.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, rekao je kako su građani žrtve prepucavanja oporbe i vlasti, te da loše žive. Prema njegovom mišljenju, Vlada bi trebala smanjiti PDV na prehrambene proizvode i uvesti plivajuće trošarine. Podsjetio je kako 60 % Hrvata ima plaću manju od prosjeka, a da prosječnoj obitelji nedostaje 30 % redovnih financijskih sredstava da pokrije mjesečne troškove.

Prosječnog Hrvata danas na životu održavaju krediti i rad na crno. Spomenuo je kako je u prethodnih devet godina dug građana porastao 6,7 puta, a plaće tek 1,7 puta.

Ekonomist Željko Lovrinčević je rekao da su hrvatske vlade dosad najviše ulagale u infrastrukturu, i u to nauštrb ulaganja u energetiku i proizvodnju hrane. S obzirom na to, Hrvatska je izgubila veliki dio svoje samostalnosti.

Hrvatska vlada će, međutim, uskoro morati biti prisiljena donijeti važne odluke - želi li sanirati svoje gospodarstvo ili svoju socijalnu sliku. Na tome će u Europi početi padati mnoge vlade i premijeri. Hrvatska vlada je u odnosu na njih u prednosti s obzirom da je na početku mandata, pa ne mora brinuti da će zbog nepopularnih mjera biti kažnjena na izborima. S druge se strane složio s diskutantima iz oporbe kako u Hrvatskoj po tom pitanju nema vizije.

R.R.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara