HRVATSKO ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) oglasilo se nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu te logorima Dachauu i Mauthausenu. Za usvajanje rezolucije glasao je 41 zastupnik, jedan je bio protiv, a nije bilo suzdržanih.

"Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore.

Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije.

Nedvojbeno je kako je motiv za njezino donošenje sadržan u činjenici da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. svibnja 2024.", priopćili su iz MVEP-a.

"Ovaj čin ne možemo smatrati dobronamjernim"

"Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.

Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji. 

Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, sukladno Pregovaračkom okviru Europske unije za Crnu Goru. 

Nastavno na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku", dodali su. 

Spomenuli ratne zločine iz Domovinskog rata

"Podsjećamo, sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. 

To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše.

Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način", zaključili su.