HRVATSKA danas drugi put proslavlja Dan državnosti, prisjećajući se 25. lipnja 1991. kad je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti.

Do 2002. Hrvatska je slavila Dan državnosti 30. svibnja u spomen na utemeljenje prvoga slobodno izabrana višestranačkog parlamenta.

Saborska većina odlučila je 2001. da je 25. lipnja pravi nadnevak za Dan državnosti jer se u tada donesenim odlukama o samostalnosti i suverenosti potaknuo postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ te postupak za međunarodno priznanje.

Lipanjsku Deklaraciju o suverenosti i samostalnosti 1991. Sabor je donio na temelju svibanjskog referenduma na kojemu se velika većina hrvatskih građana očitovala za državnu neovisnost.

Tada je samostalnost proglasila i Slovenija, a pod pritiskom međunarodne zajednice i općeg stanja u tadašnjoj SFRJ u kojoj se Srbija uz pomoć JNA pripremala za rat kojim bi spriječila neovisnost Hrvatske, Deklaracija i Odluka o samostalnosti stavljene su u mirovanje tri mjeseca.

Formalno je to provedeno tzv. Brijunskom deklaracijom (7. srpnja 1991.) u kojoj je zatraženo da se sve dublja jugoslavenska kriza prevlada mirnim putem, a da Hrvatska i Slovenija tomu pridonesu odgodom odluka o samostalnosti i suverenosti.

U tijeku tih triju mjeseci, do 7. listopada 1991., srpska se agresija proširila na cijelu Hrvatsku, od Vukovara i Osijeka do Dubrovnika i Gospića, a zrakoplovi JNA raketirali su čak i Banske dvore u kojima je tada bilo sjedište predsjednika države i Vlade.

Dan nakon isteka tromjesečna roka, utvrđena Brijunskom deklaracijom, 8. listopada iste godine Sabor je donio Odluku o raskidu svih državno-pravnih veza Hrvatske sa SFRJ te Zaključak o agresiji na Hrvatsku.

Nakon toga Hrvatska vodi bitku za međunarodno priznanje i mukotrpno se brani i oslobađa od srpske agresije.