Hrvatska sudjelovala na sastanku OAS-a
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKA je sudjelovala na godišnjem sastanku Organizacije američkih država (OAS) na kojem su sudionici u ponedjeljak i utorak razgovarali o dobroj vladavini.
Hrvatsku, koja je stalni promatrač pri OAS-u, na zasjedanju je u čileanskom glavnom gradu Santiagu predstavljao veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić.
Hrvatska nazočnost na ovom skupu izraz je nastojanja zemlje da sudjeluje u vanjskopolitičkim procesima i izvan Europe i vlastite regije.
Ministri vanjskih poslova OAS-a razgovarali su o jačanju demokracije u Južnoj Americi posebice u svjetlu globalističkih pritisaka i s druge strane očekivanja građana da u kratkom vremenu zemlje ostvare demokratski i gospodarski razvitak.
Grdešić je u telefonskom razgovoru za Hinu kazao kako je na konferenciji izražen temeljni stav da je "kapacitet demokratskih institucija u ovim zemljama nedovoljan da bi odgovorio na izazove globalizacije i očekivanja građana".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sve članice OAS-a su demokratske zemlje, osim Kube, koju je Organizacija suspendirala 1962. nakon dolaska na vlast Fidela Castra. Većina zemalja Južne Amerike suočena je s problemima u razvijanju demokratskih ustanova, koje imaju legalitet, ali još uvijek ne i legitimitet. Prema istraživanju samo 22 posto građana ovih zemalja ima povjerenja u političke stranke, a 28 posto u parlament.
"Ovi problemi i procesi zanimljivi su i za Hrvatsku koja je također zemlja u tranziciji kao i južnoameričke zemlje", rekao je Grdešić, napominjući da su "i u Hrvatskoj problemi vrlo slični, od vjerodostojnosti političkih stranaka, ljudskih prava, nacionalnih manjina do gospodarskog razvitka".
Američki državni tajnik Colin Powell je na konferenciji naglasio važnost političkih sloboda kao i otvaranja tržišta zemalja Južne Amerike slobodnoj trgovini.
Grdešić je kazao kako su ministri na zasjedanju ocijenili kako je vrlo važan gospodarski rast ovih zemalja, ali da je za ove zemlje još važnija raspodjela nacionalnog bogatstva.
Powell je zatražio u ponedjeljak pomoć južne Amerike protiv vlade kubanskog predsjednika Fidela Castra, rekavši da "ljudi Kube traže pomoć OAS-a u obrani njihovih temeljnih sloboda protiv jedine diktature na našoj hemisferi".
Kuba, međutim, nije bila na dnevnom redu sastanka OAS-a jer karipske i neke druge južnoameričke države smatraju da bi trebala trebala imati priliku braniti se.
Grdešić se tijekom zasjedanja susreo s glavnim tajnikom OAS-a Cesarom Gaviriom koji se zahvalio na interesu Hrvatske za rad Organizacije.
Hrvatska je kao svoj prilog raspravi o jednoj od podtema konferencije priložila Nacionalni program borbe protiv droga.
OAS je uspostavljen još 1890., a sada obuhvaća 35 stalnih članica od Kanade do Čilea. Organizacija ima više promatrača nego stalnih članica, 36, što svjedoči o velikom interesu za zemalja u svijetu za hemisferu koja osim što obuhvaća najmoćniju zemlju svijeta Sjedinjene Države u svojem članstvu ima sve zemlje Južne Amerike koje igraju sve važniju ulogu u međunarodnim gospodarskim i političkim odnosima.
U hrvatskom izaslanstvu bili su i Katarina Tamhina, načelnica za Južnu Ameriku u Ministarstvu vanjskih poslova i veleposlanik u Čileu Ive Livjanić.
Hrvatsku, koja je stalni promatrač pri OAS-u, na zasjedanju je u čileanskom glavnom gradu Santiagu predstavljao veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić.
Hrvatska nazočnost na ovom skupu izraz je nastojanja zemlje da sudjeluje u vanjskopolitičkim procesima i izvan Europe i vlastite regije.
Ministri vanjskih poslova OAS-a razgovarali su o jačanju demokracije u Južnoj Americi posebice u svjetlu globalističkih pritisaka i s druge strane očekivanja građana da u kratkom vremenu zemlje ostvare demokratski i gospodarski razvitak.
Grdešić je u telefonskom razgovoru za Hinu kazao kako je na konferenciji izražen temeljni stav da je "kapacitet demokratskih institucija u ovim zemljama nedovoljan da bi odgovorio na izazove globalizacije i očekivanja građana".
"Ovi problemi i procesi zanimljivi su i za Hrvatsku koja je također zemlja u tranziciji kao i južnoameričke zemlje", rekao je Grdešić, napominjući da su "i u Hrvatskoj problemi vrlo slični, od vjerodostojnosti političkih stranaka, ljudskih prava, nacionalnih manjina do gospodarskog razvitka".
Američki državni tajnik Colin Powell je na konferenciji naglasio važnost političkih sloboda kao i otvaranja tržišta zemalja Južne Amerike slobodnoj trgovini.
Grdešić je kazao kako su ministri na zasjedanju ocijenili kako je vrlo važan gospodarski rast ovih zemalja, ali da je za ove zemlje još važnija raspodjela nacionalnog bogatstva.
Powell je zatražio u ponedjeljak pomoć južne Amerike protiv vlade kubanskog predsjednika Fidela Castra, rekavši da "ljudi Kube traže pomoć OAS-a u obrani njihovih temeljnih sloboda protiv jedine diktature na našoj hemisferi".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kuba, međutim, nije bila na dnevnom redu sastanka OAS-a jer karipske i neke druge južnoameričke države smatraju da bi trebala trebala imati priliku braniti se.
Grdešić se tijekom zasjedanja susreo s glavnim tajnikom OAS-a Cesarom Gaviriom koji se zahvalio na interesu Hrvatske za rad Organizacije.
Hrvatska je kao svoj prilog raspravi o jednoj od podtema konferencije priložila Nacionalni program borbe protiv droga.
OAS je uspostavljen još 1890., a sada obuhvaća 35 stalnih članica od Kanade do Čilea. Organizacija ima više promatrača nego stalnih članica, 36, što svjedoči o velikom interesu za zemalja u svijetu za hemisferu koja osim što obuhvaća najmoćniju zemlju svijeta Sjedinjene Države u svojem članstvu ima sve zemlje Južne Amerike koje igraju sve važniju ulogu u međunarodnim gospodarskim i političkim odnosima.
U hrvatskom izaslanstvu bili su i Katarina Tamhina, načelnica za Južnu Ameriku u Ministarstvu vanjskih poslova i veleposlanik u Čileu Ive Livjanić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati