HRVATSKE političke stranke protive se pretvaranju BiH u bošnjačku državu u kojoj bi se Hrvatima nametali politički predstavnici, objavila je danas njihova krovna organizacija reagirajući na odluku europskog suda da glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju.

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) je danas objavio presudu u kojoj je zaključio da Bošnjaci, Srbi i Hrvati, konstitutivni narodi u BiH, imaju privilegiran položaj u političkom sustavu zemlje koju sud naziva etnokracijom, a ne demokracijom.

Glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju, kaže se u presudi u predmetu Slavena Kovačevića protiv BiH. 

HNS: Radikalna agenda želi da Bošnjaci biraju naše predstavnike

Kovačević se etnički ne izjašnjava i živi u Sarajevu, odnosno u Federaciji BiH, a u tužbi je naveo da "kandidati koji najbolje zastupaju njegove političke stavove nisu bili iz "odgovarajućeg" entiteta i/ili "odgovarajućeg" etničkog porijekla pa nije mogao glasati za njih na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2022. godine", priopćio je ESLJP

Za Kovačevića, savjetnika hrvatskoga člana kolektivnog državnog predsjedništva Željka Komšića koji je izabran glasovima Bošnjaka, Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH kaže da je "dugogodišnji unitaristički aktivist i savjetnik drugoga bošnjačkog člana predsjedništva, uzurpatora pozicije hrvatskoga člana predsjedništva".

"Kao što je uoči donošenja presude isti priznao, njemu i drugim političkim aktivistima nisu u interesu zaštita i promocija ljudskih prava, nego je njihov konačan cilj ukinuti konstitutivnost naroda i nametnuti unitaristički politički sustav", priopćio je HNS. 

"Cilj te radikalne političke agende je postići poredak u kojemu će Bošnjaci, s obzirom da su najbrojniji konstitutivan narod, vladati u unitarnoj državi i nametati svoje predstavnike Hrvatima i svima drugima", stoji u priopćenju.

Hrvatske stranke ističu da su privržene Daytonskom mirovnom sporazumu koji jamči mir između tri konstitutivna naroda. "Napadi na temeljna ustavna načela, uključujući ravnopravnost konstitutivnih naroda, pridonose nestabilnosti BiH i usporavaju njezin europski put", upozorava HNS i naglašava da se zauzima za provođenje svih presuda ESLJP-a i ustavnoga suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju kako bi se otklonila diskriminacija na izborima.

Kovačević: Ovom presudom sam porazio Schmidta

Govoreći na konferenciji za novinare nakon objave presude, Kovačević je rekao da je presudom "srušen koncept legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda".

Dodao je da je time porazio visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

"Zanima me što će reći zemlje Kvinte i Ured visokog predstavnika koji je ovom presudom osramoćen. On je pokušao uvesti etnički izborni prag pa je to pretvorio u etnički količnik. Ovo je moja pobjeda nad visokim predstavnikom", izjavio je Kovačević.

Odlučujući o njegovoj tužbi protiv BiH, ESLJP je sa šest glasova za i jednim protiv presudio da je došlo do povrede članka 1. Protokola br. 12. (opća zabrana diskriminacije) zato što Kovačević nije adekvatno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH. 

Naime, samo osobe koje se izjasne kao pripadnici neke od tri dominantne etničke skupine mogu se kandidirati za Dom naroda i Predsjedništvo.

Sud: Mora se ograničiti utjecaj nacionalnoga predstavljanja

Srpske članove Doma naroda i Predsjedništva mogu birati samo birači s prebivalištem u Republici Srpskoj, dok na izborima bošnjačkih i hrvatskih pripadnika tih institucija mogu sudjelovati samo birači s prebivalištem u Federaciji, objašnjava se. 

Sud je utvrdio da je "sadašnji politički sustav etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) očigledno uživaju privilegiran položaj u sadašnjem sustavu". 

Iz Europskog suda za ljudska prava zaključuju da se mora ograničiti utjecaj nacionalnoga predstavljanja u javnim institucijama zemlje. 

"Čak i kada bi se zadržao neki vid etničkog predstavljanja, on bi morao biti sekundaran političkom predstavljanju, ne bi smio diskriminirati ostale i građane Bosne i Hercegovine i morao bi uključivati etničku zastupljenost na razini cijele države", smatra ESLJP. 

Sud traži i da se provedu ranije presude

Suci su podsjetili i na ranije presude protiv BiH, od kojih je najpoznatija Sejdić-Finci, prema kojoj se Rom i Židov ne mogu kandidirati za vodeće pozicije u državi. No nijedna od pet ranijih presuda ESLJP-a još uvijek nije provedena u izbornoj reformi. 

Za presudu je glasalo šest sudaca, među kojima je i sudac ESLJP-a iz BiH Faris Vejabović, dok je predsjedavajuća sudskoga Vijeća Gabriele Kucsko-Stadlmayer bila protiv uz izdvojeno mišljenje. Naglasila je da rješenje za bilo koji politički disbalans moraju donijeti strane u samoj BiH. 

Interpretacije presude ESLJP-a na portalima u Bosni i Hercegovini pojavile su se još jučer. Zagovornici građanske države u BiH kazali su da odluka ESLJP-a znači da se u BiH mora uspostaviti jedna izborna jedinica za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda. Tome su se odmah usprotivili hrvatski i srpski čelnici u BiH.

Uz pet presuda Europskoga suda još uvijek se inzistira na provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić kojom se inzistira na osiguranju legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja, na čemu inzistiraju Hrvati.