Foto: 123rf

POTROŠNJA meda u zemljama Europske unije pada. Građani, u prosjeku, troše 0,7 kilograma meda manje, piše Glas Slavonije.

Smanjila se i proizvodnja, no kako je potražnja za medom još uvijek veća od proizvodnje, EU se okrenula Kini. Čak 50 posto uvoznog meda porijeklom je iz Kine.

Kina povećala proizvodnju meda za 88 posto

Kina je tako postala najveći proizvođač meda, a godišnje proizvede 473.600 tona. Podaci Svjetske organizacije za hranu i poljoprivrede pokazuju kako je proizvodnja meda u Kini u razdoblju od 2000. do 2014. godine porasla za 88 posto, upravo zahvaljujući izvozu.

Samo u protekloj godini, Kina je od izvoza meda zaradila 231 milijun eura.

Broj košnica u Kini povećan je za 21 posto

Zanimljiv je podatak da se u istom razdoblju u Kini broj košnica povećao za samo 21 posto. Kinezi su se u međuvremenu snašli pa su med počeli proizvoditi na potpuno drugačiji način.

Počeli su sakupljati nezreli med, još dok je rijedak, s visokom koncentracijom vode. Potom ga umjetno suše, ostatke smole eliminiraju filtriranjem, a pelud odstranjuju ili dodaju, ovisno o tome od kojih biljaka je proizveden.

Na kraju svega, u "med" još dodaju sirup kako bi postigli različite tržišne cijene. Takav "med" dolazi i na hrvatsko tržište.

Izvozimo kvalitetan, uvozimo loš med

Hrvatska izvozi kvalitetan med po cijeni od 3 do 3,5 eura, a uvozi med čija je cijena između 2 i 2,5 eura. Sama cijena uvoznog meda pokazatelj je njegove niže kvalitete od onog koji je proizveden kod nas.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nedavno je izjavio da hrvatski proizvođači godišnje proizvedu između 8 i 11 tisuća tona meda. "Oko tisuću tona meda uvezemo, što znači da ima prostora za povećanje proizvodnje, ali dobar dio i izvezemo", kazao je.

Podsjetio je i da je Ministarstvo poljoprivrede donijelo pravilnik za označavanje meda i proizvoda od meda, prema kojemu se na svakoj staklenki mora točno navesti država podrijetla, a ako je med miješan, mora se navesti po količinama meda sve zemlje od kuda dolazi.

EU deklaracije nejasne

Za razliku od toga, tisuću tona uvoznog meda regulirano je Direktivom o medu EU-a prema kojoj su zahtjevi za deklariranjem podrijetla vrlo niski. Na deklaracijama vrlo često piše kako je "mješavina meda iz EU-a" ili da je "mješavina meda izvan EU-a". Postoji i treća opcija, prema kojoj med može biti "mješavina meda iz EU-a i zemalja izvan EU-a".

"Veće količine meda koje vidite na policama u EU-u imaju deklaraciju 'EU i ne-EU med', što znači da nema standarda. Informacija na deklaraciji potrošačima ne govori ništa osim da med nije s Marsa", kazao je Walter Haefeker, direktor Asocijacije europskih uzgajivača pčela.

Jeftini uvoz lažnog meda ugrozio je uzgajivače pčela u Hrvatskoj i EU-u. Istovremeno, u svakom desetom uzorku meda testiranom u Europskom zajedničkom istraživačkom centru pronađen je dodatni šećer. Ti rezultati su lažni med svrstali na šesto mjesto o najčešće lažiranoj hrani u Europskoj uniji.