hrvatski biolozi doktoriraju deset godina kasnije od zapadnih kolega
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatski biolozi kasne deset godina u stjecanju doktorata za svojim kolegama u razvijenenim zapadnim zemljama, rezultat je to znanstvenoga istraživanja Nataše Jerman iz Leksikografskog zavoda ´Mirolav Krleža´.
Na osnovi raščlambe 344 disertacije na odsjeku biologije zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u posljednjih 50 godina, prosječna starost stjecanja doktorata u Hrvatskoj je 37,7 godina, što je autorica istraživanja ocijenila negativnom okolnošću.
Jerman je uočila da u nizu slučajeva nakon stjecanja toga akademskog stupnja opada aktivnost znanstvenika, što je također u neskladu sa zapadnom znanstvenom praksom.
Trećina svih radova prijavljena je zadnjega desteljeća prošlog stoljeća, što je veliki rast, unatoč činjenici da su prema nekim pokazateljima ulaganja u znanost smanjena osam puta, ističe Jerman.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Petina doktora nakon stjecanja titule odlazi u inozemstvo, a od svih svršenih doktora-biologa samo su petorica zaposlena u industriji.
´Zanimanje industrije je zabrinjavajuće malo´, smatra Jerman, koja napominje da se najviše radova, 16 posto, odnosilo na biologiju mora.
Pionirski rad iz područja diseretacijske scientometrije pokazao je da su od 188 znanstenika-mentora najveći utjecaj na doktorande imali Milan Meštrov i Zlatko Pavletić.
Posebno veliki problem predstavlja činjenica što disertacije nisu dostupne svjetskim znanstvenim bazama, smatra Jerman.
Maja Jokić, stručnjak za znanstvene radove iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, upozorava da zagrebačko i riječko sveučište, međutim, pariticipiraju u inozemnoj bazi (´Disertation Abstract International´).
´Nitko nas ne isključuje, sami se isključujemo´, tvrdi Maja Jokić, napominjući da se Hrvatska sama treba organizirati i iskoristiti mogućnosti koje u tom pogledu postoje.
Na osnovi raščlambe 344 disertacije na odsjeku biologije zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u posljednjih 50 godina, prosječna starost stjecanja doktorata u Hrvatskoj je 37,7 godina, što je autorica istraživanja ocijenila negativnom okolnošću.
Jerman je uočila da u nizu slučajeva nakon stjecanja toga akademskog stupnja opada aktivnost znanstvenika, što je također u neskladu sa zapadnom znanstvenom praksom.
Trećina svih radova prijavljena je zadnjega desteljeća prošlog stoljeća, što je veliki rast, unatoč činjenici da su prema nekim pokazateljima ulaganja u znanost smanjena osam puta, ističe Jerman.
´Zanimanje industrije je zabrinjavajuće malo´, smatra Jerman, koja napominje da se najviše radova, 16 posto, odnosilo na biologiju mora.
Pionirski rad iz područja diseretacijske scientometrije pokazao je da su od 188 znanstenika-mentora najveći utjecaj na doktorande imali Milan Meštrov i Zlatko Pavletić.
Posebno veliki problem predstavlja činjenica što disertacije nisu dostupne svjetskim znanstvenim bazama, smatra Jerman.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Maja Jokić, stručnjak za znanstvene radove iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, upozorava da zagrebačko i riječko sveučište, međutim, pariticipiraju u inozemnoj bazi (´Disertation Abstract International´).
´Nitko nas ne isključuje, sami se isključujemo´, tvrdi Maja Jokić, napominjući da se Hrvatska sama treba organizirati i iskoristiti mogućnosti koje u tom pogledu postoje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati