URED Europskog parlamenta u Hrvatskoj održao je videokonferenciju na kojoj su se hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu osvrnuli na glavne teme predstojeće plenarne sjednice, od novog klimatskog zakona i digitalne tranzicije do višegodišnjeg europskog proračuna i rodne ravnopravnosti.

U raspravi su sudjelovali zastupnici Romana Jerković (SDP, S&D) i Tomislav Sokol (HDZ, EPP), a slovački zastupnik Michal Šimečka (Renew Europe) govorio je o prijedlogu uspostave EU mehanizma za zaštitu demokracije i vladavine prava.

Govoreći o novom klimatskom zakonu koji će na glasanje u EP-u biti stavljen idući tjedan, Jerković je kazala da on predstavlja temelj Europskog zelenog plana te da dolazi u povijesnom trenutku, ne samo za EU nego i za ostatak svijeta.

"Zastupnici u svojem nacrtu izvješća žele poboljšati ambicije Europske komisije te pozivaju na smanjenje emisija za 60 posto do 2030. u odnosu na 1990. i ustraju na tome da EU i sve države članice pojedinačno budu obvezne do 2050. postati klimatski neutralne", rekla je Jerković.

Dugoročno održiv model

Dodala je da su ključni elementi oporavka Europe od trenutne krize upravo prijelaz na dugoročno održiv model u proizvodnji i potrošnji, uz digitalizaciju. 

"Zelena i digitalna tranzicija imaju ogroman potencijal za gospodarski rast, ali važni elementi tranzicije su pravednost i socijalna uključivost, otvaranje radnih mjesta  i mobiliziranje privatnih investicija", smatra Jerković.

Zastupnik Sokol ukazao je da još nema prave procjene utjecaja ovako velikog plana kao što je Zeleni plan na društvo i gospodarstvo te da političke odluke trebaju biti znanstveno utemeljene.

"Ispunjavanje ovih ambicioznih ciljeva bit će veliki teret za gospodarstvo i kompetitivnost. Unija mora voditi računa o troškovima prilagodbe i prelaska na nove tehnologije te kroz financijske mehanizme pomoći državama koje će imati veće troškove prilagodbe, među ostalim zajedničkom poljoprivrednom politikom i kohezijskom politikom", istaknuo je Sokol.

Ocijenio je da je kohezijskom politikom postignut iznimno velik uspjeh u posljednjih 15 godina te da s njome treba nastaviti ublažavati jaz između bogatijih i manje razvijenih država članica.

Što se proračuna tiče,  Sokol se osvrnuo se na uvjetovanje poštovanja vladavine prava u pregovorima o proračunu  i mišljenja je da prijedlog njemačkog predsjedanja Vijećem, koji predviđa da se državu članicu može sankcionirati suspenzijom korištenja EU fondova samo ako se ustanove nepravilnosti i kršenja vladavine prava kod njihova korištenja, predstavlja "korak naprijed".

"Mehanizmi koji se trenutno predlažu, a u kojima bi politička tijela Europske unije odlučivala u širokom smislu jesu li neke države članice počinile povredu vladavine prava nije dobar put", ocijenio je Sokol.

Veliki predloženi rezovi

Jerković u prijedlogu proračuna Vijeća vidi problem jer predviđa velike rezove u ključnim programima Unije, čime je Parlament nezadovoljan.

Time se, istaknula je SDP-ova zastupnica, dovodi u pitanje postizanje ciljeva tih programa i ispunjenje obećanja građanima, navodeći primjer programa Europa za zdravlje.

"Predloženi rezovi su jako veliki, nadam se da neće biti i konačni, jer se time može ugroziti kvalitetna skrb o zdravlju građana, proizvodnja cjepiva i drugo. Komisija jest pokazala proaktivnost u pogledu cjepiva i svijest o prevelikoj ovisnosti Unije  o proizvodnim procesima u, primjerice, Kini, te je uložila značajna sredstva u proizvodne procese farmaceutske industrije u Europi,  ali ne ohrabruje činjenica da se velika sredstva planiraju srezati", rekla je Jerković.

Izvjestitelj za prijedlog uvođenja trajnog EU mehanizma nadzora demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, Michal Šimečka je istaknuo da bi novi alat omogućio brzu reakciju u slučaju kada postoje ozbiljni problemi u članicama čije vlade europski novac usmjeravaju na korumpirane oligarhe. 

Pohvalio je činjenicu što je Komisija ovaj tjedan objavila prvo izvješće o vladavini prava u članicama, ali je upozorio i da nedostaju konkretne mjere koje se trebaju poduzeti u slučaju nepoštivanja vrijednosti Europske unije. 

"Naš prijedlog sadrži ne samo monitoring nego i mjere povezane s uvjetovanjem korištenja europskog novca, bilo iz novog dugoročnog proračuna Unije i kohezijskih fondova, ali i iz instrumenta oporavka od koronakrize", rekao je Šimečka.

Objasnio je da to ne znači kažnjavanje građana, nego ograničavanje mogućnosti korumpiranim vladama da europski novac distribuiraju svojoj mreži.

Rodna ravnopravnost

Uvjetovanje korištenja europskog novca poštivanjem vladavine prava jedan je od temeljnih zahtjeva Europskog parlamenta u pregovorima o novom višegodišnjem proračunu i paketu oporavka koji se vode s Vijećem i Komisijom. 

Zastupnik Šimečka kritizirao je posljednji prijedlog njemačkog predsjedanja Vijećem vezan uz to pitanje te je ocijenio da se pregovori održavaju u "apsurdnoj atmosferi u kojoj jedna članica, Mađarska, prijeti blokadom paketa oporavka i višegodišnjeg proračuna budu li oni vezani uz bilo kakvu uvjetovanost vladavinom prava".

Zastupnica Jerković spomenula je na raspravi i rodnu ravnoteže u upravnim odborima trgovačkih društava, temu koja će se također naći na dnevnom redu sjednice. 

"Ohrabruje što je predsjednica Europske komisije najavila nastojanja da se direktiva iz 2012. godine o rodnoj ravnoteži u upravljačkim tijelima tvrtki ponovno pokrene i usvoji te što je Parlament usvojio novu strategiju za rodnu ravnopravnost od 2020. do 2025. godine", rekla je Jerković.

Istaknula je da je među 20 vodećih zemalja u svijetu po pitanju rodne ravnopravnosti 14 država Europske unije. 

Međutim, upozorila je na brojke u Hrvatskoj, navodeći kako 60 posto visokoobrazovanih osoba čine žene, ali je samo 20 posto žena na upravljačkim pozicijama u državnim tvrtkama.