Hrvatski građani smatraju političke stranke najkorumpiranijima

GLOBALNI korupcijski barometar, koji je danas u Zagrebu objavio Transparency International Hrvatska (TIH), pokazao je da hrvatski građani najkorumpiranijim smatraju političke stranke, pravosuđe i zastupnička tijela.

Na ljestvici od jedan (bez korupcije) do pet (potpuna korupcija) političke stranke dobile su ocjenu četiri, zastupnička tijela 3,9, a pravosuđe 3,8. Kao najmanje korumpirane građani su ocijenili nevladine udruge (2,5) te vojsku i crkvu (po 2,6).

Lani je, po ocjeni građana, najkorumpiranije bilo pravosuđe koje je ostalo na istoj razini, a pretekle su ga političke stranke koje su lani ocijenjene s 3,6.

Ovogodišnje istraživanje u Hrvatskoj provedeno je u lipnju na uzorku od 600 ispitanika, dok je u čitavom svijetu Transparency International u 69 zemalja razgovarao s 55.000 ljudi.

Kao i u Hrvatskoj, u većini zemalja političke stranke su izdvojene kao potencijalno najkorumpiranija životna sfera. U 45 zemalja političke stranke su prve na listi korumpiranosti.

U čak 48 zemalja ispitanici su ocijenili da se korupcija tijekom protekle tri godine u njihovoj domovini povećala ili ostala ista. U Hrvatskoj je gotovo polovica ispitanika ocijenila da je više korupcije nego prije tri godine, a 36 posto ih smatra da je jednaka.

Na globalnoj razini 44 posto ispitanika očekuje rast korupcije u iduće tri godine, 30 posto ih smatra da će doći do promjene, a svega 19 posto da će korupcije biti manje.

Hrvatski građani su optimističniji od prosjeka jer 32 posto smatra da će u iduće tri godine biti manje korupcije, 38 posto ne očekuje promjene, a četvrtina očekuje pogoršanje.

Za razliku od indeksa percepcije kad stručnjaci daju ocjenu, u globalnom korupcijskom barometru radi se o mišljenju građana.

Podatci su predstavljeni u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. Predsjednik TIH-a pozvao je vlasti da se što prije usvoji Nacionalni program suzbijanja korupcije koji je u Vladinoj proceduri.

Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt rekla je da su poboljšanjem zakonodavnog okvira kroz izmjene Kaznenog zakona i Zakona o USKOK-u, kojim su ojačane ovlasti tog ureda, stvorene pravne pretpostavke da Hrvatska napravi vidljiv korak u borbi protiv korupcije.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara