Kako su mediji popušili lažnu vijest o Hrvatskoj kao najboljoj zemlji za ulaganje

Kako su mediji popušili lažnu vijest o Hrvatskoj kao najboljoj zemlji za ulaganje
Screenshotovi: London Post/Jutarnji list

PRIJE otprilike mjesec dana britanski portal London Post Hrvatsku je proglasio najboljom zemljom za ulaganja u ovoj godini, a tu dezinformaciju prenijelo je i nekoliko utjecajnih hrvatskih portala. Po ocjeni London Posta, Hrvatska je u 2020. bolja ulagačka destinacija čak i od njihove matične zemlje - Velike Britanije, ali i od Latvije, jednog od tzv. baltičkih tigrova, Vijetnama, koji se posljednjih godina preobrazio u pravu ulagačku meku, te investitorima tradicionalno privlačnog i naklonjenog Singapura.

Kakav je to portal objavio bizarnu dezinformaciju? Ima veze s ruskim kapitalom

U London Postu, portalu koji drži britanska izdavačka kuća 2Trom News Group, svoju ocjenu Hrvatske kao top destinacije za ulaganja u 2020. godini temelje na nekoliko faktora. Prije svega, smatraju da Hrvatska neće biti jako pogođena recesijom u koju je svijet već zakoračio, što bi u prijevodu značilo da se radi o svojevrsnoj tvrđavi, odnosno o zemlji koja nije dovoljno uklopljena u međunarodne ekonomske tokove. Nadalje, hvale dinamiku gospodarskog rasta i rasta investicija u Hrvatskoj u prošloj godini, što su, kako kažu, prepoznali i strani ulagači.


Screenshot iz bizarnog članka London Posta

Članak široj javnosti slabo poznatog i medijski posve nerelevantnog London Posta prenijeli su i pojedini utjecajni hrvatski portali, koji su, međutim, tekstove potom izbrisali. London Post jedno je od izdanja 2Trom News Groupa, izdavačke kuće u kojoj je, prema dostupnim podacima, jak utjecaj ruskoga kapitala, a koji se na tržištu širi, također prema objavljenim podacima, uglavnom ulaganjem u lokalne medije u Ujedinjenom Kraljevstvu. 

Hrvatska ne privlači ulaganja koja stvaraju nove poslove i povećavaju izvoz 

Hrvatska se već dugo nalazi u oku svjetskih ulagača. O tome svjedoče i podaci središnje banke, prema kojima je Hrvatska od 1993. godine, otkako se vodi statistika o ulaganjima, pa do kraja prošle godine privukla ukupno oko 31,8 milijardi eura ino-ulaganja, od čega samo u prošloj godini oko 1,2 milijarde eura. No takva vrijednost ulaganja je zapravo mala kada se usporedi s drugim tranzicijskim zemljama. Dodatni problem u našem slučaju, kako već desetljećima upozoravaju ekonomisti, nedostatak je greenfield ulaganja, odnosno investicija od nule koja bi rezultirala pokretanjem nove proizvodnje, otvaranjem novih radnih mjesta i povećanjem izvoza.

Umjesto takvih ulaganja, Hrvatska je u protekla gotovo tri desetljeća uglavnom privukla investicije u postojeće tvrtke, a to nije tip ulaganja koji otvara nova radna mjesta i povećava izvoz. Naprotiv, zbog restrukturiranja preuzetih tvrtki, investitori najčešće pribjegavaju zatvaranju dijela radnih mjesta, a većina tvrtki koje su preuzeli ionako je orijentirana na malo i siromašno domaće tržište pa ni izvoz ne raste značajnije.

Razvijamo se znatno sporije od drugih novih članica EU

Hrvatska ne briljira ni kada je riječ o dinamici gospodarskog rasta koja je već dugo među najslabijima među zemljama s kojima se obično uspoređujemo. Podaci HNB-a pokazuju da je naše gospodarstvo u prošloj godini ostvarilo rast od 2,9 posto. Međutim, od izlaska iz prošle recesije, koja je upravo u Hrvatskoj najdulje trajala (punih šest godina), hrvatsko gospodarstvo raste po manjim stopama nego gospodarstva ostalih tranzicijskih zemalja. Ekonomski rast u Hrvatskoj u postkriznom razdoblju u pravilu se kretao u rasponu od dva do tri posto, a samo smo 2016. godine dosegli stopu gospodarskog rasta od 3,5 posto. Bilo je to vrijeme, kako su davno ocijenili ekonomisti, kada praktično nismo imali ni vladu pa se politika manje i miješala u ekonomski život zemlje. Istodobno, druge nove članice EU razvijale su se znatno brže od nas. Primjera radi, samo u prošloj godini Mađarska je, prema podacima Eurostata, imala gospodarski rast od 4,9 posto, a Rumunjska i Poljska 4,1 posto. Brže od nas razvijaju se i pojedine zemlje zapadnog Balkana, pa je tako Srbija 2019., prema podacima eurostatističara, zaključila sa stopom rasta gospodarstva od 4,2 posto.

Ne stoji ni argument da će Hrvatska izbjeći najgori recesijski udar. Naprotiv, sva upozorenja domaćih i stranih ekonomista i institucija ukazuju na to da će koronakriza upravo Hrvatsku snažno pogoditi i da će biti pravo čudo ako na razini 2020. godine u cjelini izbjegnemo dvoznamenkasti pad BDP-a. Razlog je taj što je hrvatsko gospodarstvo previše naslonjeno na turizam i jako ovisno o kretanjima na stranim, posebno europskim tržištima. Dakle, Hrvatska je sve osim tzv. tvrđave, kada je riječ o integriranosti u globalna ekonomska kretanja.  

Ulagači bježe od naše birokracije i šume propisa

Ipak, glavni problemi Hrvatske na planu privlačenja ulaganja nisu u makroekonomskoj sferi, gdje postižemo solidne rezultate, nego na mikrorazini. O njima možda najbolje svjedoče plasmani Hrvatske na europskim i svjetskim ljestvicama, poput one o konkurentnosti ili o lakoći poslovanja, a na kojima Hrvatska, u pravilu, tavori. Zaostajanje Hrvatske pokazuju i podaci Eurostata prema kojima nas je u razvoju pretekla čak i Rumunjska, zemlja koja nam je još prije samo nekoliko godina gledala u leđa, ostavljajući nas i Bugarsku na samom začelju ljestvice EU.

"Kad se uspoređujemo s drugim zemljama u EU, poput Slovenije, Češke ili Slovačke, nipošto se ne može reći da je Hrvatska najatraktivnija za ulaganja. Investitori se kod nas i dalje suočavaju s brojnim birokratskim preprekama, šumom propisa koji su često nejasni i neusklađeni, kao i sa sporim pravosuđem. Tržište rada nam je i dalje nefleksibilno, teško je otpustiti, ali i zaposliti radnika. Zbog svega toga krize kod nas dugo traju", upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny.


Damir Novotny, ekonomski analitičar

Napominje i kako Hrvatskoj nedostaje infrastruktura koja bi poticala poduzetništvo i dobre ideje pretvarala u uspješne biznise. Riječ je ponajprije o nedostatku fondova rizičnog kapitala, koji su na Zapadu uobičajeni, dok ih mi tek otkrivamo.

Hrvatska ima aduta za privlačenje ulaganja, ali to nije dovoljno

Ipak, najveći problem Novotny vidi u birokraciji, njenim propisima i ponašanju, kako onoj na državnoj razini, tako i na regionalnoj i lokalnoj. Sve veći hrvatski problem prije izbijanja koronakrize bio je i nedostatak radne snage, s obzirom na masovno iseljavanje iz Hrvatske posljednjih godina.

Sve to ne znači da Hrvatska nema aduta za strane ulagače. Naprotiv, ima ih, i to dosta. Novotny pritom ističe položaj zemlje, članstvo u EU i pripreme za ulazak u eurozonu. No to nije dovoljno da bi se privukli ulagači: kada potencijalni investitor prednosti i nedostatke ulaganja u Hrvatskoj stavi na vagu, još uvijek, nažalost, preteže strana s nedostacima. Zato ćemo i dalje zaostajati za drugima. Kako po stranim ulaganjima, tako i po dinamici razvoja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara