KOMEMORATIVNOM sjednicom Stručnoga vijeća Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu nastavnici i studenti odali su danas počast svojemu kolegi istaknutomu hrvatskom komunikologu i sveučilišnomu profesoru u mirovini Pavlu Novoselu, preminulome 11. rujna.

Pavao Novosel bio je otac hrvatske komunikologije i tek će vrijeme moći na pravi način prosuditi njegovu pionirsku ulogu u hrvatskoj komunikologiji i dubinu njegova znanstvenoga doprinosa, istaknuo je Marko Sapunar, učenik i dugogodišnji suradnik profesora Novosela.

Podsjetio je da je Novosel uveo kolegij "Osnove komunikologije" na zagrebačkome Fakultetu političkih znanosti koji je time postao i prvi fakultet političkih znanosti u Europi na kojemu su se mogle steći osnovne spoznaje o komunikologiji.

Po osnovnoj naobrazbi psiholog, Novosel je bio na prvome mjestu komunikolog s iznimnim darom za uočavanje ključnih društvenih problema za koje je, rekao je Sapunar, i nudio kreativna rješenja.

Kod profesora Novosela plijenio je njegov beskrajni optimizam koji je prenosio na studente te desetke polijediplomanada i doktoranada kojima je bio mentor, rekao je predsjednik Stručnoga vijeća Hrvatskih studija Tihomil Maštrović.

Podsjetivši da je Novosel došao na Hrvatske studije 2000. gdje je uskoro postao i pročelnik Studija novinarstva, Maštrović je istaknuo da je za takovu odluku trebalo imati puno intelektualne odgovornosti i osobne hrabrosti jer je, dodao je, to bilo vrijeme žestokih napada na Hrvatske studije.

I u jednom od svojih posljednjih intervjua u svibnju 2003. Novosel je istaknuo da je u javnost puštena kriva predodžba da su Hrvatski studiji nekomu konkurencija, dodao je Maštrović. Jer, ustvrdio je tada profesor Novosel, Hrvatska je na samome dnu europske ljestvice po broju visokoobrazovanih ljudi pa bi zato trebalo pozdraviti rad svake visokoškolske ustanove, pa tako i Hrvatskih studija.

Pavao Novosel rođen je 1929. u mjestu Muo kod Kotora. Psihologiju je diplomirao na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, a doktorirao iz područja sociologije na Sveučilištu u Zagrebu. Bio je profesor na Fakultetu političkih znanosti, predavao na Odsjeku za sociologiju Filozofskoga fakulteta te kao gost predavač na brojnim svjetskim sveučilištima, a imao je i status eksperta za komunikacije Ujedinjenih naroda. Objavio je 15 knjiga i više od stotinu znanstvenih radova.