PREMA podacima Eurostata, statističkog ureda Europskih zajednica, u 2017. godini na razini osnovnog obrazovanja bilo je 29,3 milijuna učenika i 2,2 milijuna učitelja/nastavnika u državama članicama EU.

Općenito govoreći, učenici upisuju programe osnovnih škola, klasificirane kao ISCED razina 1, u dobi od 5 do 7 godina. Ti su programi osmišljeni kako bi učenicima omogućili osnovno poznavanje čitanja, pisanja i matematike, zajedno s primarnim razumijevanjem ostalih predmeta poput povijesti, zemljopisa, prirodnih i društvenih znanosti, umjetnosti i glazbe.

Prosječan broj učenika po nastavniku

Na području Europske unije, u nižim razredima osnovne škole u 2017. prosječno je bilo 14,7 učenika po učitelju/nastavniku, iako je važno napomenuti da se brojke razlikuju po državama članicama EU. Najveći omjer učenika i učitelja zabilježen je u Francuskoj (19,6), Rumunjskoj (19,4) i Češkoj (19,1).

S druge strane, najmanji omjeri zabilježeni su u Luksemburgu (9,0), Grčkoj (9,4) i Litvi (10,6).

U Hrvatskoj je 2017. zabilježeni omjer učenika i nastavnika u nižim razredima osnovne škole bio 14,6, neznatno manji od prosjeka EU.

Kako se izračunava omjer učenik/nastavnik?

Omjer učenik-nastavnik na razini ISCED 1 izračunava se dijeljenjem broja redovnih učenika s brojem učitelja/nastavnika s punim radnim vremenom.

Omjer učenika i učitelja ne smije se brkati s prosječnom veličinom razreda jer se ne uzimaju u obzir posebni slučajevi, poput veličine skupine učenika s posebnim potrebama, specifična predmetna područja ili razlike između broja nastavnih sati koji pružaju učitelji i broja nastavnih sati propisanih učenicima.

Podaci koji više govore o opterećenju nastavnika nego o stvarnoj veličini razreda

Među ostalim, jasno je da će u učionicama neke zagrebačke škole biti značajno više učenika nego u nekoj školi u nekom malenom mjestu u kojem će isti nastavnik satnicu popunjavati predajući u većem broju razreda, a nerijetko i u nekoliko obližnjih škola. U takvim školama u učionici zna sjediti tek nekoliko učenika, ponekad čak i različite dobi, odnosno iz različitih razreda. Stoga ovi podaci više govore o prosječnom opterećenju nastavnika brojem učenika nego o stvarnoj veličini razreda. Pritom je zanimljivo da se nastavnici i njihovi sindikati, ali i roditelji širom svijeta zalažu za manje razrede jer smatraju da se tako mogu ostvariti bolji rezultati učenja. Za sada nema snažnih dokaza da je tome tako, no neka istraživanja pokazuju da manji razredi mogu imati pozitivne utjecaje na ishode učenika, osobito one mlađe i one s poteškoćama u učenju.