Grafovi: European Union

HRVATSKI umirovljenici među najsiromašnijima su u Europi, proizlazi iz Izvješća o primjerenosti mirovina koje je početkom ovog mjeseca objavila Europska komisija.

Umirovljenici u Hrvatskoj, u dobi od 65 do 74 godine primaju manje od 40 posto prosječne plaće radnika u dobi od 50 do 59 godina, što znači da im nakon umirovljenja drastično pada prihod te su po tom kriteriju u najnepovoljnijem položaju u EU.

Takva situacija hrvatske umirovljenike dovodi do velikog rizika siromaštva. Prema podacima iz izvješća, u 2013. godini preko 30 posto populacije starije od 65 godina bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Na male mirovine veliki utjecaj ima nepotpuni staž i prijevremeno umirovljenje, a prema toj statistici Hrvatska također spada na dno europske ljestvice, jer je stopa zaposlenosti u dobi od 55 do 64 godine ispod 40 posto.

Prosjek mirovina u odnosu na prosječnu plaću prije umirovljenja (%)

Puni radni vijek ključan za buduće umirovljenike

"Puni radni vijek uz 40 do 45 godina uplaćivanja mirovinskih doprinosa u budućnosti će biti sve važniji za ostvarivanje dostojne mirovine. U nekim državama članicama održavanje budućeg dohotka nakon umirovljenja sve će više ovisiti o primanjima iz privatnih sustava putem strukovnih ili osobnih mirovinskih osiguranja. Potrebna je bliska suradnja među državama članicama oko pitanja dopunskih mirovina, uključujući i oko pitanja njihove dostupnosti, korištenja i pokrivenosti", navode iz Europske komisije.

Zbog nepovoljnih demografskih trendova cijela Europa reformira mirovinske sustave, kako bi se osiguralo održivo financiranje budućih mirovina.

Nedavnim mirovinskim reformama odgodilo se umirovljenje i ograničilo prijevremeno napuštanje tržišta rada.

Uspješnost reformi dobrim dijelom ovisi o sposobnosti starijih radnika da ostanu zaposleni kako se dob za umirovljenje bude povećavala. Za Hrvatsku se predviđa da će dob za redovno umirovljenje u budućnosti biti 67 godina.

Prema podacima Europske komisije, na razini EU je otprilike pola umirovljenja 2012. ostvareno jer su ljudi navršili dob za umirovljenje.

Velik broj ljudi umirovio se prijevremeno zbog razloga kao što su loše zdravlje, nezaposlenost i obiteljske obveze. Stoga će biti ključno ljudima osigurati nužne vještine te zdravstvenu i socijalnu potporu kako bi održali svoju zapošljivost tijekom starenja, smatraju u Europskoj komisiji.

Stopa zaposlenosti među populacijom od 55 do 64 godine starosti (%)

Hrvatski radnici prisiljeni ulagati novac u rizične hrvatske obveznice

Hrvatska je 2002. godine krenula u mirovinsku reformu kojom je uveden tzv. drugi stup - individualna štednja iz koje bi se u budućnosti radniku trebao isplaćivati dio mirovine.

Mirovine iz tzv. prvog stupa, koji počiva na sustavu solidarnosti, zbog nepovoljnog omjera radnika i umirovljenika, trenutno se dobrim dijelom financiraju iz proračuna, pa je tako prošle godine od ukupno 36 milijardi koje su isplaćene za mirovine, iz proračuna stiglo oko 16 milijardi kuna.

S druge strane, individualizirana štednja problematična je zbog relativno niskog iznosa koje će prosječan umirovljenik akumulirati tijekom radnog vijeka. Trenutno se u njega uplaćuje pet posto bruto plaće i zagovornici ovakvog modela traže da se ta izdvajanja povećaju.

Kod "drugog stupa" problem predstavljaju i ulaganja mirovinskih fondova.

Naime, 70 posto novca budućih umirovljenika uloženo je u hrvatske državne obveznice, koje su zbog lošeg stanja javnih financija, odnosno prezaduženosti države, od strane međunarodnih rejting agencija proglašene "smećem", odnosno imaju neinvesticijsku ocjenu. 

Budući umirovljenici su na taj način dovedeni u situaciju da je njihova imovina za mirovinu, koja bi trebala biti najmanje rizična, uložena u špekulativne vrijednosne papire.