PROSJEČNA dob hrvatskog veterana je oko 56 godina, no nažalost to se mijenja jer oni koji su stariji umiru, a njihove su zdravstvene tegobe veće nego onih u općoj populaciji Hrvatske, rekao je na tribini u Osijeku državni tajnik Ministarstva hrvatskih veterana Špiro Janović.

Na javnoj tribini o zdravstvenoj, psihološkoj i palijativnoj pomoći hrvatskim veteranima pod nazivom "Uz heroje do groba" koju je u srijedu u Osijeku organizirala Humanitarna udruga "Branitelj pomaže branitelju", Janović je ocijenio da zbog starosti hrvatskih veterana problemi vezani uz palijativu društvo tek čekaju. Zbog toga je važno krenuti na vrijeme.

"Mi već danas imamo branitelje kojima je potrebna palijativna skrb, ali ne u toj mjeri u kojoj će to biti za pet godina. U skladu s time pomiče se fokus trenutačnih aktivnosti s razvoja klasičnih veteranskih centara rehabilitacijskog tipa, kao što su centri u Šibeniku, Sinju, Petrinji, Daruvaru, i usmjeravaju ka ustanovama za trajnu skrb, koju bi omogućili braniteljima za koje se obitelji ne mogu brinuti ili koji nemaju mogućnost smještaja", dodao je.

Janović ističe da liste čekanja nisu duge, da ih se kontrolira i da se uspijevaju brinuti za veteransku populaciju, ali zbog same prirode starenja te potrebe će rasti u vremenu koje dolazi. Na upit o preventivnim pregledima Janović smatra da bi na papiru trebali biti zadovoljni, ali da nikada nisu zadovoljni ni kada je odaziv dobar.

"Poslali smo preko 200 tisuća poziva za branitelje, a odazvalo nam se oko 90 tisuća što je jako veliki broj za hrvatske uvjete", rekao je. Napominje kako bi naravno željeli da ih je 190 tisuća, jer kada je u pitanju zdravlje hrvatskih branitelja, motivacija im je jako velika.

Projekt Branitelj pomaže branitelju

Predsjednik Humanitarne udruge Branitelj pomaže branitelju Željko Miškulin pojasnio je da je projekt pokrenut kako bi pomogli teško bolesnim hrvatskim braniteljima, prvenstveno u palijativnom stanju.

Projekt je prije četiri godine pokrenut na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije i bio je usmjeren teško oboljelim hrvatskim braniteljima i obiteljima branitelja slabog imovinskog stanja. Na području cijele Hrvatske među članovima Udruge imaju 40-ak veterana u palijativnoj skrbi, no ta brojka nije konstantna.

U posljednja dva mjeseca umrlo je osam veterana, a najčešća oboljenja su karcinomi, srčani i moždani udari, zatim demencija i problemi s PTSP-om što dovodi do drugih bolesti koje uzrokuju psihičko stanje, rekao je.

Miškulin upozorava da kao udruga ne mogu pružiti palijativnu skrb bez zdravstvenih djelatnika i zato su ostvarili suradnju s Domom zdravlja Vukovar. "Svoje smo članove i volontere dali u palijativni tim DZ-a Vukovar gdje radimo zajednički", rekao je. Ističe kako imaju dobru suradnju sa zagrebačkim Institutom zdravlja, Medicinskim fakultetom, Hrvatskom liječničkom komorom.

Preventivni pregledi

Dr. Veljko Đorđević s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podsjeća da se prije desetak godina mnogo govorilo kako su hrvatski veterani zdravi kao i opća populacija.

Tada smo javno krenuli s preventivnim pregledima hrvatskih veterana koji su bili na bojištima, i na svu sreću da smo to učinili jer statistika je porazna, naglašava Đorđević. Ističe da je i tada bilo pokušaja da se ti preventivni pregledi ubace u neke privatne klinike.

Bitno je da veterani sudjeluju u palijativnoj skrbi za veterane jer većina njih ima određene psihološke probleme o kojima su spremni javno govoriti i komunicirati s osobama sebi sličnima, osobama s kojima su proveli određeni broj mjeseci i godina zajedno na bojištima prije nego nekoj osobi koja o tome ništa ne zna, rekao je dr. Đorđević.

Mato Lukić, zamjenik osječko-baranjskog župana, iznio je podatak da je u četiri i pol godine na području Županije umrlo 1700 veterana.