MAKABI AGRITECH za hrvatske prilike pomalo je neobičan startup. Nisu iz IT sektora, ne rade aplikacije ili mobilne igre, već se bave razvojem proizvoda za poljoprivrednu proizvodnju. Startup je pokrenuo tim s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predvođen dr. sc Markom Vincekovićem, a razvio je tehnologiju inkapsulacije s efektom 3 u 1 - zaštita, prihrana i kontrolirano oslobađanje bioaktivnih komponenti. Uz Vincekovića koji je idejni začetnik, na istraživanju koje je trajalo četiri godine radili su Luna Maslov Bandić, Slaven Jurić, Katarina Sopko i Kristina Vlahoviček Kahlina.

Kapsule koje omogućuju da biljka dobije gnojiva točno koliko treba

Laički rečeno, radi se o zrncima koja u sebi nose sve što je biljci potrebno. Biljka zaštitu i prihranu dobiva točno u mjeri u kojoj treba, tako da ne dolazi do prekomjernih doza koje štete okolišu, ali i samoj biljci te, u konačnici, ljudima.

“Pomoću ove tehnologije nastojimo sniziti upotrebu kako organskih tako i anorganskih kemikalija u poljoprivredi. Intenzivna poljoprivreda jedan od glavnih pokretača zagađenja okoliša. Ima situacija da uzgajivač stavi pet puta veću količinu nekog sredstva od potrebnog samo da to bude što bolje, što veće, a ne razmišlja da šteti okolišu, ali i samoj biljci preko koje kemikalije završe u ljudskom organizmu”, kaže Vinceković.

Tehnologija inkapsulacije nije nova, no ono što Makabi radi jest da u kapsulu stavljaju različite komponente, i to personalizirane, za svaku sortu drugačije, tako da, na primjer, rajčica ima svoje kapsule, salata svoje itd.

“Ta se tehnologija prvo koristila u poljoprivredi, nakon toga ju je preuzela farmaceutska industrija, no sve više se vraća u poljoprivredu. Ono što smo mi napravili je da možemo inkapsulirati različite bioaktivne komponente - od mikroelemenata, makroelemenata mikroorganizama, gljivica, biljnih hormona itd. Također, radili smo na principu simultane inkapsulacije i bioagensa i kemijskog reagensa. Postupak inkapsulacije ima ulogu zaštititi bioaktivnu komponentu od djelovanja vanjskih faktora, ali istovremeno inkapsulacija omogućava otpuštanje bioaktivne komponente u određenim vremenskim intervalima - točno kada biljci to treba. Možemo raditi različite veličine kapsula, od 160 mikrometara do 4 milimetra Ove manje mogu aplicirati folijarno na list biljke, a veće se mogu direktno primijeniti u tlo. Bilo u komercijalnom uzgoju, bilo da se radi o staklenicima, plastenicima ili u hidropon. Do sada smo aplicirali na nekoliko biljnih kultura - rajčice i salate koje su bile uzgajane u plasteniku i hidroponu i polju. Aplicirali smo i folijarno na vinovu lozu gdje smo radili zaštitu od peronospore”, kaže Vinceković.

Ušli su i u EIT Climate-KIC akcelerator koji je najveći europski program za akceleriranje startupova koji razvijaju rješenja s pozitivnim utjecajem na klimatske uvjete.

“Od 22 prijavljena projekta, šest ih je prihvaćeno, a među njima i mi. To nam je dobra prilika jer ćemo tamo imati veliki match making s agro sektorom. Naime, ovo nije zamišljeno kao startup koji će se baviti proizvodnjom. U ovom trenutku to uopće ne bi bilo moguće, to je industrijska razina. Mi smo startup koji se bavi razvojem ideja koje se nude tržištu”, kaže Vinceković.

Prošle godine sudjelovali su i na Zagreb Connectu, gdje su izabrani kao jedan od pet pobjedničkih timova i za to dobili nagradu od 160 tisuća kuna. No vrlo korisno im je bilo i poduzetničko znanje koje su tamo stekli.

“Proces akceleracije koji je bio priprema za nastup na Zagreb Connectu bio je vrlo intenzivan. Svaki drugi dan smo bili u ZICER-u (Zagrebački inovacijski centar, op.a.) od četiri popodne do osam, devet navečer. Tamo smo puno naučili jer mi smo prvenstveno znanstvenici, nemamo to nekakvo poduzetničko obrazovanje, nedostajao nam je dio koji je vezan za poslovanje, poreze, vođenje firme itd.”, kaže Vinceković.