Hrvatsko izaslanstvo doputovalo sjedište NATO-a u Bruxellesu

HRVATSKO izaslanstvo, predvođeno ministricom obrane Željkom Antunović i ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom, doputovalo je u četvrtak u Bruxelles na prvi redovni sastanak Sjevernoatlantskog vijeća NATOa sa zemljom partnerom na kojem će se službeno zaključiti prvi ciklus reformi u sklopu Akcijskog plana za članstvo (MAP).

MAP je pokrenut 1999. godine kao pripremni program kako bi se zemljama koje pretendiraju na članstvo u NATO pomoglo u zadovoljavanju nužnih standarda. Hrvatska se MAP-u pridružila u svibnju 2002. godine, dvije godine nakon ulaska u Partnerstvo za mir (PfP).

Kao i PfP, MAP se vodi načelom da zemlje aspiranti mogu slobodno birati one elemente programa koji najbolje odgovaraju vlastitim nacionalnim interesima, pa same zemlje biraju ciljeve i vremenske i radne okvire. No, od aspiranata se očekuje stvaranje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) o mjerama koje se kane poduzeti da bi se ispunili određeni uvijeti na političkom, gospodarskom, vojno-obrambenom, pravnom i sigurnosnom planu.

Na ovaj susret se stoga treba gledati kao na raščlambu hrvatskog ANP-a podnešenog u listopadu prošle godine, na temelju kojeg se prati napredak i dogovara dodatna potpora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

MAP je uvelike pomogao zemljama kandidatima za NATO da se što više usredotoče na ispunjenje ciljeva i prioriteta zacrtanih Programom. Svih sedam zemalja koje su na summitu NATO-a u Pragu u studenom 2002. pozvane da započnu pregovore o pridruženju (Bugarska, Estonija, Litva, Latvija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) sudjeluje u MAP-u. Rezultat toga je da su bolje pripremljene za članstvo nego prve tri zemlje koje su nakon Hladnog rata postale članicama NATO-a (Češka, Mađarska, Poljska).

Treba istaknuti, međutim, da sudjelovanje u MAP-u ne jamči buduće članstvo. Odluka o početku pregovora o pridruženju NATO donosi se konsenzusom i na temelju individualnih postignuća.

Prema riječima glavnog tajnika NATO-a Georgea Robersona izrečenim 31. ožujka u Zagrebu, "Hrvatska je članica MAP-a relativno kratko, no u tom je procesu ostvarila ozbiljan i znatan napredak". Iako je posebice istaknuo važnost ispunjenja političkih ciljeva, poput reforme pravosuđa i suradnje s ICTY-em, ne zaboravivši i vojnu komponentu, nije propustio ocijeniti da su "izgledi za ulazak Hrvatske u NATO vrlo dobri".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara