KOLAPS ZDRAVSTVA

Hrvatsko zdravstvo je na rubu pucanja. Zašto ga uopće plaćamo?

Hrvatsko zdravstvo je na rubu pucanja. Zašto ga uopće plaćamo?
Foto: Pixsell/Goran Stanzl

IZ HRVATSKE se od ulaska naše zemlje u EU iselilo preko 600 liječnika, a odlazi i sve više medicinskih sestara dok nam se zdravstvo urušava, što pokazuju brojni slučajevi iz naših zdravstvenih ustanova koji potvrđuju da Kujundžićevim sektorom vlada kaos.

U isto vrijeme, država svim zaposlenima svaki mjesec uzme 16,5 posto bruto plaće, i to upravo za zdravstvo.

Daniela Drandić iz udruge RODA (Roditelji u akciji) u razgovoru za Index rekla je kako su u zdravstvu problemi sve vidljiviji i očitiji te da je nužno da se stvari počnu mijenjati.

"Pacijenti se osjećaju bespomoćno"

"Jučerašnje fotografije blizanaca su šokantne, pogotovo jer je riječ o jednoj od najboljih bolnica u Zagrebu, a s druge strane ne podržavamo linč na zdravstvene djelatnike, međutim istovremeno stalno upozoravamo da je neophodno poboljšati komunikaciju između zdravstvenih djelatnika i pacijenata. Trenutni zdravstveni sustav ne pruža pacijentima dovoljno informacija i ne odgovara adekvatno na pritužbe. Dok se ne uspostave bolji mehanizmi, zbog sve veće prisutnosti Hrvata na društvenim mrežama, ovakvih situacija će biti sve više jer se pacijenti osjećaju bespomoćno", rekla je za Index Daniela Drandić iz Udruge RODA, koja je lani pokrenula akciju #prekinimošutnju u kojoj je pozvala žene da se javljaju s iskustvima iz hrvatskih bolnica prilikom pobačaja i porođaja.

>>Hrvatska tretira žene kao smeće. I onda očekuje od njih da rađaju

U samo par dana javilo se više od 400 žena koje su svjedočile o groznim iskustvima iz naših bolnica, gdje su ih, navode, liječnici mrcvarili te im u većini slučajeva prilikom kiretaža (uklanjanja ploda iz maternice) nisu dali anesteziju, koju nisu dobile ni mnoge žene prilikom šivanja nakon porođaja.

>>Pacijenta iz Rijeke poslali kući vozilom bez medicinske sestre. Umro je putem

Preminuo u sanitetskom vozilu u kojem nije bilo medicinske sestre, a moralo je biti 

Prošlog tjedna Index je, pak, otkrio još jedan slučaj koji je pokazao kako nam zdravstvo funkcionira. 72-godišnji Josip Glušić iz Labina, koji je bolovao od upale pluća i 11 dana se liječio u KBC-u Rijeka, otpušten je na kućnu njegu nakon što mu se zdravstveno stanje poboljšalo. Po njega je došlo sanitetsko vozilo Istarskih domova zdravlja koje ga je vozilo kući u Labin, a tijekom vožnje nesretni Glušić je preminuo.

Istarski domovi zdravlja poslali su sanitet samo s vozačem, bez medicinske sestre, iako su po zakonu bili dužni poslati medicinsku sestru ili medicinskog tehničara. Vozač je prekasno shvatio da je pacijent na putu umro. Kad je primijetio da pacijent ne diše, vozač je pozvao Hitnu pomoć koja je došla u roku četiri minute i pola sata oživljavala 72-godišnjaka, no spasa mu nije bilo.

Istarski domovi zdravlja pravdali su se da iz KBC-a Rijeka nitko nije zatražio medicinsku sestru u pratnji tijekom prijevoza pacijenta u Labin, dok su u KBC-u Rijeka odgovorili da su zatražili sanitetski prijevoz za prijevoz ležećeg pacijenta, što podrazumijeva pratnju medicinske sestre. Slučaj se i dalje istražuje, baš kao i smrt dječaka iz Metkovića.

>>Dječak iz Metkovića više je puta bio na Hitnoj, a oni su ga slali kući. Umro je

Skandalozna smrt dječaka u Metkoviću za koju još uvijek nitko nije odgovarao

Prije nepuna dva mjeseca Hrvatsku je potresla smrt 9-godišnjeg Gabrijela Bebića iz Metkovića, koji je prvi put došao liječnici jer ga je mučio kašalj. Pet dana kasnije, 11. prosinca 2018., preminuo je od posljedica sepse, i to nakon što je dva dana prije smrti dva puta bio na Hitnoj, a oni su ga vratili kući. Gabrijel je imao streptokoknu upalu grla te upalu pluća, a bio je zaražen i virusom gripe H1N1, što se sve ustanovilo tek kad je prebačen u KBC Split jer mu u Metkoviću nisu napravljene laboratorijske pretrage.

Slučaj njegove smrti istražuje Državno odvjetništvo, a Ministarstvo zdravstva i Hrvatska liječnička komora proveli su svatko svoju inspekciju. Javila se i Hrvatska komora medicinskih sestara koja je od metkovskog Doma zdravlja zatražila očitovanje i dokaze o postupanju medicinske sestre u pedijatrijskoj ambulanti u Metkoviću.

Proveden je, dakle, niz istraga, Ministarstvo je donijelo svoje zaključke navodeći da nije zakazao sustav, već da su se dogodili osobni propusti liječnika, dok je Hrvatska liječnička komora, čije smo nalaze inspekcije objavili, pronašla propuste dviju liječnica, dok trećoj samo zamjeraju. Najviše, pak, terete pedijatricu DZ-a Metković koja je prva postavila točnu dijagnozu i pomogla dječaku. Cijeli slučaj se potom razvodnio, a još nitko nije odgovarao za smrt devetogodišnjeg dječaka.

>>Roditelji bolesne djece vraćaju se na Markov trg. Lijek dobila samo neka djeca

Roditelji bolesne djece već godinu i pol traže da im vlada odobri lijek

Udruga roditelja djece oboljele od spinalne mišićne atrofije "Kolibrići" već se godinu i pol bori da njihova djeca dobiju prijeko potreban lijek Spinrazu. Prije malo više od godine dana, organizirali su prvi prosvjed na Markovom trgu, a nakon toga je HZZO donio odluku da će lijek dobiti mlađi od 18 godina i ona djeca koja nisu na respiratoru. Prošlog vikenda su "Kolibrići" organizirali novi prosvjed na Markovom trgu tražeći da se ukine diskriminirajuća odluka i da svi dobiju lijek.

Ističu da je lijek za spinalnu mišićnu atrofiju odobren od Europske agencije za lijekove (EMA-e) bez ikakvih ograničenja za sve oboljele od SMA, a HZZO je donio diskriminirajuću odluku da djeca na respiratoru, kao i bolesnici stariji od 18 godina, nemaju pravo na liječenje.

Nakon prosvjeda predstavnici Udruge otišli su na sastanak u Banske dvore s premijerom Andrejem Plenkovićem, ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, pomoćnikom ministra Vilijem Berošom, predstojnicom Klinike za neurologiju KBC-a Rebro Ervinom Bilić te pomoćnikom ravnatelja KBC-a Rebro Milivojem Novakom.

Nakon sastanka s predstavnicima Udruge "Kolibrići", ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da će povjerenstvo u roku 15 dana izreći svoje novo mišljenje o Spinrazi te da "novac nije problem", već da želi da sve bude "po pravilima struke".

>>U pet godina iz Hrvatske pobjeglo najmanje 600 liječnika

Egzodus liječnika i medicinskih sestara

Kao što smo naveli na početku, iz Hrvatske se u nekoliko godina iselilo oko 600 liječnika, a papire za odlazak na rad u inozemstvo zatražilo ih je još 1700, što znači da će situacija biti još i gora.

Problem je i s nedostatkom medicinskih sestara. "Hrvatskoj nedostaje između 8500 i 12.000 medicinskih sestara", tvrdi Anica Prašnjak, predsjednica Sindikata medicinskih sestara, a na natječaje u bolnicama nitko se ne javlja. Mlađe sestre odlaze raditi u inozemstvo, a starije idu u mirovinu.

Odlazak liječnika najveće probleme stvara bolnicama u manjim gradovima koje imaju velik nedostatak liječnika. Indexu je to potvrdila Ada Barić, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, koja kaže da je najteža situacija u bolnicama u Pakracu, Virovitici, Požegi, Vinkovcima i Vukovaru.

No i odlazak liječnika iz KBC-ova se itekako osjeti pa su liste čekanja sve duže, gužve u čekaonicama sve veće, a liječnici preopterećeni velikim brojem prekovremenih sati i sve lošijim uvjetima rade, pakiraju kofere i odlaze.

Ukratko, sustav zdravstva je na samom rubu pucanja.

HZZO potroši više od 23 milijarde kuna godišnje

No iako je sustav u raspadu, iznosi koji se za njega plaćaju nisu mali. Primjerice, radnik s neto plaćom od šest tisuća kuna plaća doprinos za zdravstveno u iznosu od 1416,77 kuna mjesečno ili oko 17 tisuća kuna godišnje, a vrlo su upitne usluge koje zauzvrat dobije.

Ukupni rashodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema izvješću za 2017. godinu iznosili su 23,4 milijarde kuna, od čega 20,6 milijardi ide na zdravstvenu zaštitu, 2,5 milijardi za razne naknade poput naknada za bolovanje. Oko 400 milijuna kuna godišnje troši se na samo poslovanje HZZO-a koji je organizacija s oko 2200 zaposlenih.

Što se tiče prihoda HZZO-a, oni su 2017. iznosili 23,6 milijardi. Najveći prihod je, naravno, od doprinosa i on je iznosio 19,1 milijardu. Oko 2,6 milijardi dolazi direktno iz državnog proračuna, a tu je i oko 1,8 milijardi prihoda “po posebnim propisima”, u što je uključena i premija dopunskog zdravstvenog osiguranja.

HZZO je 2017. godine imao 4,2 milijuna osiguranika, tj. onih koji koriste usluge zdravstvenog sustava, te oko 1,5 milijuna aktivnih osiguranika, odnosno onih koji plaćaju zdravstveno osiguranje.

Bolnice potroše gotovo pola novca

Zanimljivo je pogledati strukturu troškova zdravstvene zaštite. Najznačajnija stavka u zdravstvenoj zaštiti je bolnička zdravstvena zaštita, odnosno liječenje u bolnicama, koja je iznosila 8,2 milijarde kuna te čini više od 42 posto ukupnih izdataka za zdravstvenu zaštitu.

Sljedeća stavka po veličini su lijekovi na recept koji su koštali oko 3,3 milijarde kuna, a iza njih je primarna zdravstvena zaštita, na koju je potrošeno nešto više od 3 milijarde kuna. Hitna medicinska pomoć i sanitetski prijevoz koštali su oko 780 milijuna kuna, dok je posebno skupe lijekove HZZO platio 1,15 milijardi kuna.

Zašto vi plaćate zdravstvo? Recite nam u anketi!

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara