TURISTI se ponovno vraćaju u Hrvatsku nakon što je pandemija desetkovala njezin ključni turistički sektor, no ta zemlja na obali Jadranskoga mora ima problem: manjka joj radnika koji bi se brinuli o velikom broju posjetitelja, piše francuska agencija AFP.

Zbog kroničnog manjka radnika u turizmu, Hrvatska regrutira ljude u susjednim balkanskim zemljama pa čak i u Aziji. To je problem koji su iskusile i druge popularne turističke destinacije u Europi - Francuska, Španjolska i Grčka - od ukidanja covid-restrikcija.

Ali Hrvatska, poznata po svojoj idiličnoj obali s više od tisuću otoka i otočića, s time se bori već godinama, a situacija se pogoršala otkako je nastupila pandemija.

Fali 10.000 radnika

Turističkoj industriji moglo bi ove godine nedostajati 10.000 radnika, po službenim procjenama.

„Situacija je zabrinjavajuća”, rekao je Stanislav Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju i predsjednik Ceha ugostitelja.

Hrvatska očekuje turistički oporavak: već je ugostila gotovo tri milijuna posjetitelja u prvih pet mjeseci ove godine, gotovo tri puta više nego prošle godine, što je dobar znak za vrhunac ljetne sezone u srpnju i kolovozu.

Zemlja od 3.8 milijuna stanovnika ugostila je 2019. rekordnih 21 milijuna posjetitelja.

„Želja za putovanjima je velika... turisti će doći”, rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma. Turizam je važan izvor prihoda za Hrvatsku i čini petinu gospodarstva. Ostojić je rekao da bi se mogao oboriti rekord iz 2019., osim ako rat u Ukrajini ne eskalira. Ali sektoru trebaju radnici.

Prilika koja se pruža jednom u životu

Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju 2013., više od 250.000 Hrvata otišlo je iz zemlje u potrazi za boljim životom u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj. "Zaključavanja" zbog pandemije prisilila su radnike u ugostiteljstvu i turizmu da potraže posao u drugim sektorima u kojima su na kraju i ostali jer su dobili bolje plaće i radno vrijeme.

Hrvatska je prošle godine ukinula kvote za strane radnike primivši najviše radnike iz susjednih balkanskih zemalja koje nisu u EU te Azije. Do lipnja izdala je više od 51.000 radnih dozvola za strance, većinom u građevinskom sektoru, a slijede ugostiteljstvo i turizam. To je gotovo dva puta više nego u istom razdoblju 2021., a očekuje se da će ove godine biti izdano gotovo 100.000 dozvola.

„Raditi ovdje, u Europi, prilika je koja se pruža jednom u životu”, rekao je James Pepito (32), vrtlar u kampu Mon Perin kod Rovinja. Taj Filipinac, koji je radio u Omanu i Kataru prije nego li je stigao u Hrvatsku prije dvije godine, nada se da će ostati još godinu dana.

„Imam dobro iskustvo, zato sam još uvijek u Hrvatskoj”, rekao je, hvaleći plaću, vrijeme i dobre kolege.

Pinoy 385, agencija za zapošljavanje Filipinaca, pronašla je posao za Pepitu i još 1700 ljudi. Još 500 trebalo bi biti zaposleno do kraja godine na radnim mjestima kuhara, sobarica, konobara i pekara. 

„Trebali bismo shvatiti da manjak radnika nije samo aktualni nego dugoročni problem i planirati zapošljavanje u skladu s time”, rekao je vlasnik agencije Stjepan Jagodin. David Trajanović, 21-godišnji Srbin koji radi kao konobar u restoranu u Balama, kao razloge zašto radi u Hrvatskoj naveo je "bolju plaću nego kod kuće, malo dobre zabave, ljeto, more”.

Velika ostavka

Dok strani radnici popunjavaju radna mjesta, insajderi u turističkoj industriji kažu da bi trebalo pokušati privući i Hrvate. Briškoski, vlasnik restorana u Rovinju, rekao je da bi vlada trebala promicati strukovne škole, koje sada imaju manje polaznika nego prije, kako bi obrazovale mlade za zanimanja u turizmu. 

Nataša Kačar, direktorica agencije za zapošljavanje u turizmu, rekla je da mladi imaju drugačiji mentalni sklop. „Ako im se ispune uvjeti i ciljevi, ljudi brzo promijene radna mjesta i to se događa i u turizmu”, rekla je Kačar.

Dodala je da bi se i poslodavci trebali također prilagoditi situaciji i omogućiti bolje uvjete rada. „Tko god daje pristojnu plaću i dobre uvjete nema problema pri pronalasku radnika", naglasila je.

Marin Medak, koji zapošljava 60 ljudi uključujući devetero Filipinaca u svoja dva restorana u Zagrebu, vjeruje da su opći radni uvjeti daleko važniji od novca.

„Radnici u ugostiteljstvu očekuju normalne radne uvjete, ne previše prekovremenih sati, normalne smjene, ne prenaporan rad, pristojnu plaću”, rekao je Medak, bivši predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.