HSS JE NAKON otkrića ilegalno odloženog otpada u Gospiću postavio bilborde s porukom "Lika je smeće hrana", pri čemu je riječ "smeće" prekrižena.

Stranka tvrdi da želi zaštititi ličke poljoprivrednike i njihove proizvode od gubitka povjerenja kupaca. No marketinški i komunikacijski stručnjaci upozoravaju da bi isticanje riječi "smeće" moglo postići upravo suprotan učinak.

Kišiček: Plakat podsjeća kupce na aferu umjesto na ličku hranu

U Gospiću je otkriveno ilegalno odlagalište s tisućama tona otpada. Analize su pokazale opasna svojstva dijela otpada te onečišćenje tla i podzemnih voda, a odgovornost za njegovo dopremanje i odlaganje i dalje nije utvrđena.

Hrvatska seljačka stranka je pokrenula kampanju "Lika nije smeće, Lika je hrana", upozoravajući da bi afera mogla narušiti povjerenje kupaca u ličke proizvode. Osim postavljanja bilborda, stranka je u Zagrebu dijelila lički krumpir, koji ima europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, kako bi skrenula pozornost na lokalne proizvođače.

Komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček smatra da problem nije u samoj poruci, nego u zbunjujućem vizualu koji riječ 'smeće' stavlja u prvi plan.

"Mislim da se to moglo napraviti bez smeća. Podrška ličkim poljoprivrednicima mogla se dati bez vraćanja na opasni otpad i smeće, čak i ako se o tome još nije prestalo govoriti. Mogli su podržati poljoprivrednike i bez ponovnog isticanja te teme. Čak je i vizualno plakat malo nespretan.

Problem je u tome što su upotrijebili riječ 'smeće'. Vizualno prvo vidite smeće u crnoj boji. Bez obzira na to što je prekriženo, ono je prvo što upada u oči, više nego Lika, hrana ili sam vizual. Ako im je namjera bila ponovno staviti naglasak na hranu i lički krumpir, onda su vizuali ličkog krumpira i hrane trebali biti jače istaknuti. Smeće uopće nisu trebali spominjati, što bih ja preporučila, a ako su ga već spomenuli, trebalo je biti manje uočljivo. Ovako je smeće postalo središte plakata", rekla nam je Kišiček.

Kišiček smatra da plakat neće pomoći Lici, nego bi mogao izazvati suprotan učinak.

"Oni koji vjeruju u lički krumpir i žele ga kupovati, kupovat će ga iz nekih drugih razloga. Ovaj plakat može samo napraviti suprotno. Ako sam, primjerice, slučajno zaboravila na Liku i krenem u trgovinu kupiti lički krumpir, ovaj će me plakat podsjetiti na tu aferu i navesti da ponovno razmislim. Mislim da su sa smećem zapravo postigli kontraefekt."

"Plakat djeluje kao pokušaj brzog zatvaranja teme"

Komunikacijski stručnjak Luka Šipić smatra da je plakat promašen jer će, kako objašnjava, kod građana i dalje prvenstveno izazivati asocijaciju na otpad.

"Ovo je klasičan primjer korištenja negativnog izričaja za privlačenje pažnje. Pažnja je postignuta, o plakatu se govori, ali tu sve i staje, jer ključna poruka nije dovoljno jasna, bez obzira na to koliko je riječ hrana istaknuta. Ovakvom porukom teško je vratiti povjerenje javnosti, pogotovo jer cijela situacija oko otpada u Lici još nije do kraja razjašnjena, ni po pitanju odgovornosti ni po pitanju posljedica.

HSS je stranka koja možda i najviše ima pravo govoriti o ovoj temi i zalagati se za poljoprivrednike, ali u ovom slučaju komunikacija više djeluje kao pokušaj brzog zatvaranja teme i povratka u normalu nego kao sustavan rad na vraćanju povjerenja u ličke proizvođače", smatra Šipić.

Malešević: Pogodio je bit tog odnosa hrane i smeća

S druge strane, Boris Malešević, marketinški stručnjak, kreativni direktor i dizajner koji je radio i na političkim kampanjama, smatra da bi plakat vizualno oblikovao drukčije, ali da je njegova ključna poruka pogođena.

"Ja bih ga, naravno, napravio drukčije, ali i ovakav kakav jest ima svoju poruku i pogodio je bit tog odnosa hrane i smeća. Nekad se u tom nesretnom gospićkom silosu, koji je postao simbol svega lošeg u Hrvatskoj, skladištila hrana vrijednih Ličana, a danas su u njega i posvuda oko njega posijali tisuće tona smeća iz cijele Europe. To je postala paradigmatska slika Hrvatske.

Zatrli smo vlastite poljoprivredne proizvode, a uvozimo smeće preko stranih shopping centara. Upravo zbog toga građani će razumjeti ovaj plakat, bez obzira na to kako je dizajniran", rekao je Boris Malešević.

"HSS se plakatima pokušava odmaknuti od afere s HDZ-om"

Osim komunikacijskog učinka, kampanja ima i političku dimenziju. HSS je danas dio vladajuće većine predvođene HDZ-om, kojem se ponovno priklonio u travnju 2026., nakon deset godina provedenih u oporbi.

Premijer Andrej Plenković, nakon otkrića ilegalnog otpada u Gospiću, optuživao je oporbu za širenje panike i dezinformacije. Komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček smatra da se HSS kampanjom pokušava odmaknuti od afere koja se povezuje s HDZ-om i istodobno obnoviti imidž stranke koja zastupa poljoprivrednike.

"HSS se ovdje želi ograditi i odmaknuti od afere koja se povezuje s HDZ-om. Žele se pozicionirati kao oni koji nisu dio toga, kako se HSS ne bi povezivao s nekim tko zagađuje okoliš i radi protiv hrvatskog seljaka, bez obzira na njihovu povezanost s HDZ-om. Drugi je pokušaj novog političkog rebrandinga.

Traže svoju poziciju i ova im je situacija dobro došla da se ponovno vrate svojim korijenima i povežu s pravima poljoprivrednika. Hoće li uspjeti? Sigurno ne samo s ovim plakatom i jednom inicijativom. To je dugotrajan proces. Dugo su bili u nekim drugim političkim situacijama i sferama. Proces rebrandinga uvijek je puno teži od izgradnje imidža od početka", pojašnjava Kišiček.

HSS: Plakat je privukao pozornost, ispunio je svrhu

HSS smo pitali smatraju li da je poruka na bilbordima jasna i razumljiva prolaznicima ili postoji mogućnost da je dio građana protumači drukčije od onoga što su željeli poručiti.

"Odabrali smo jednostavnu i upečatljivu poruku upravo zato što želimo da dopre do što većeg broja ljudi. Ako je plakat privukao pozornost i potaknuo raspravu, onda je očito ispunio svoju svrhu. Kampanju je osmislila i organizirala Hrvatska seljačka stranka te ju je financirala vlastitim sredstvima, uz ugovaranje usluga po tržišnim uvjetima.

Na kraju, smatramo da je daleko važnije pitanje što se poduzima kako bi se zaštitili Lika, njezini stanovnici i domaći proizvođači nego zašto je HSS odlučio upozoriti na važnost njihove zaštite", odgovorili su nam iz HSS-a.

Oko jednog se stručnjaci slažu: plakat je privukao pozornost. No dok Malešević smatra da je njime pogođena bit problema, Kišiček i Šipić upozoravaju da privlačenje pozornosti nije isto što i vraćanje povjerenja. HSS tvrdi da je kampanja ispunila svrhu jer se o njoj govori. Pitanje je, međutim, hoće li se nakon nje više govoriti o ličkoj hrani ili o smeću.