HRVATSKI Telekom dobio je najveću kaznu koja je ikad izrečena nekom operateru u Hrvatskoj.

Visoki prekršajni sud u Zagrebu potvrdio je kaznu koju je HT-u izrekao Općinski prekršajni sud u Zagrebu kojom je taj telekom kažnjen s 36 milijuna kuna. Točnije, 36.037.291,70 kuna.

Optužni prijedlog protiv HT-a podigla je regulatorna agencija HAKOM zbog načina na koji je telekom 2018. godine nudio potrošačima mobilnu tarifu "Najbolja L". 

Tarifu po promotivnoj cijeni nudili samo korisnicima Magente, što nisu smjeli 

Problem je, kako se može iščitati iz presude objavljenje na stranicama HAKOM-a, u tome što je HT tarifu "Najbolja L" po promotivnoj cijeni od jedne kune mjesečno u periodu od šest mjeseci ponudio isključivo postojećim korisnicima usluge Magenta 1, bez da je prethodno napravio odnosno regulatoru dostavio dokaz o obavljanju takozvanog "testa istiskivanja marže za maloprodajne cijene", kako je to propisano HAKOM-ovim dokumentima.

Prema pravilima HAKOM-a, bez obavljanja ovog testa HT je promotivnu tarifu "Najbolja L" smio ponuditi isključivo svim potrošačima, a ne samo postojećim korisnicima Magente. 

HT se žalio na prvostupanjsku presudu, no nju je u bitnom dijelu potvrdio Visoki prekršajni sud, pa tako i kaznu od 36 milijuna kuna. 

Inspektor nazvao službu za korisnike, glumio da ga tarifa zanima za sina

Glavni argument HT-a bio je da je snimka razgovora koji je inspektor HAKOM-a vodio s korisničkom službom Hrvatskog Telekoma, koji je bio dokaz protupravnih radnji HT-a na sudu, nezakonit dokaz jer se radi o neovlaštenom snimanju. 

Spomenuti se razgovor odvijao 24. rujna 2018. godine kada je inspektor nazvao call centar HT-a. Nije se predstavio kao inspektor, nego kao građanin zainteresiran za kupnju tarife za svog sina. Razgovarao je s agenticom HT-a koja mu je u razgovoru potvrdila da "Najbolju L" po promotivnoj cijeni mogu dobiti samo postojeći korisnici Magente.

HT se žalio da je snimanje neovlašteno i time protuzakonito, sud takav argument odbio

HT se, dakle, žalio da je inspektor agenticu snimao potajno te da se zato radi o neovlaštenom zvučnom snimanju koje je zakonom zabranjeno.

No, i Opći prekršajni i Visoki prekršajni sud taj su argument odbili uz obrazloženje da HT sam prije početka razgovora korisnike upozorava da se razgovor snima, čime se, kako su konstatirali, odrekao prava na tajnost. 

Na što se još žalio HT

Osim toga, HT je tvrdio da je ono što je inspektor doznao od djelatnice call centra zapravo bio njen propust, a ne dokaz o narušavanju tržišne utakmice. Hrvatski se telekom žalio i na visinu iznosa propisane kazne koja je bila određena u visini jedan posto prihoda ostvarenih u 2018. godini umjesto u 2020., godini za koju je postojalo zadnje financijsko izvješće u vrijeme donošenja presude.

Jedino što je na kraju Visoki prekršajni sud prihvatio jest prigovor da je niži sud u presudi pogrešno označio prekršaj pozivajući se na krivi članak, no presudom Visokog suda to je ispravljeno, a kazna HT-u ostala je u iznosu koji je lani dosudio Opći prekršajni sud - 36 milijuna kuna.